Skidam se sa industrijske hrane
Skidam se sa industrijske hrane
Skinuo sam se!
Zadnja izmjena: Ogi, dana/u 23 kol 2009, 15:06, ukupno mijenjano 3 puta.
-
milevaindia
- Postovi: 618
- Pridružen/a: 03 stu 2007, 14:16
- Lokacija: sombor, srbija
KAKVOĆA HRANE I MOGUĆI IZBOR
Hrana je jedan od najznačajnijh vanjskih činitelja od utjecaja na kakvoću života i zdravlje čovjeka. Korisnost ili štetnost živežnih namirnica, raspoloživih današnjem čovjeku, spadaju u najelementarnije značajke prehrane.
Kakvoća namirnica izuzetno je važna značajka za čovjeka prilikom njegovog svakodnevnog izbora hrane, i to s dva osnovna aspekta: sadržaja korisnih nutrijenata i sadržaja nepoželjnih i štetnih tvari.
Genetski modificirani organizmi (GMO) u hrani
Danas se u svijetu mnogi stručnjaci spore u pogledu koristi ili štete prilikom konzumacije genetski modificirane hrane. Kako ta vrsta hrane postoji u masovnoj uporabi tek od 1996. godine, to je sigurno proteklo premalo vremena, uz premalo napravljenih istraživanja o utjecaju takve hrane na zdravlje čovjeka i životinja, da bi se mogla donijeti kvalificirana odluka o korisnosti ili štetnosti takve hrane na dulji rok, tim više što se svaka modifikacija radi pomoću drugih gena, s drugim pomoćnim sredstvima i s drugom svrhom.
Neka zapažanja i istraživanja svakako upućuju na oprez. Već se sada može reći da je moguć rizik za zdravlje ljudi pri konzumaciji takve hrane, koji je posebno izražen kroz pojave alergija, otpornosti na antibiotike, ali i kroz moguća oštećenja pojedinih organa ili imunološkog sustava čovjeka. Već i same alergije mogu uzrokovati mnogo teža stanja od obične nelagode, jer mogu dovesti i do anafilaktičkog šoka, opasnog za život.
Tako su nutricionistička istraživanja u Americi pokazala da se 1999.-2000. godine broj ljudi alergičnih na sojine proizvode povećao za 50%, što se pripisuje povećanoj potrošnji GM-soje, čime je ona prvi put svrstana na drugo mjesto alergena. Također se pokazalo da su, npr. štetni ihibitori tripsina, koji se prirodno nalaze u sojinim proizvodima, povećani za 27% u GM – soji.
Neka su istraživanja pokazala da je dobiveni GM-krumpir uzrokovao određena oštećenja u organizmu štakora, za koja se pretpostavlja da ih uzrokuje virus, koji je kao pomoćno sredstvo korišten pri spajanju gena krumpira.
Kod nekih vrsta GM-hrane moguća je i pojava otpornosti na antibiotike, jer se prebacivanjem određenih gena prebacuju i geni-markeri za otpornost na antibiotike.
Još uvijek se za GMO hranu može samo zaključiti da ona ne može biti dovoljno pouzdan element zdrave prehrane i da ju treba po mogućnosti izbjegavati.
Biljna hrana i prerađevine
Kakvoća biljne hrane ovisi o čitavom nizu elemenata - od proizvodnje do transporta i prerade, to jest:
• Da li su namirnice proizvedene korištenjem prirodnih ili umjetnih gnojiva?
- Korištenjem umjetnih gnojiva (koja se sastoje od samo tri kemijska elementa: dušika, kalija i fosfora), vremenom se osiromašuje tlo pojedinim korisnim mineralima, pa su namirnice u intenzivnoj proizvodnji nutritivno vrlo siromašne – što znači slabe kakvoće.
- Nekontroliranim korištenjem umjetnih gnojiva s većim sadržajem dušika (posebice u prihrani biljaka - zbog mnogo intenzivnije vegetacije), namirnice sadrže velike količine nitrata, kod kojih se u probavnom sustavu djelovanjem fermenata jedan dio pretvara u nitrite – vrlo opasne spojeve (kancerogene). To se prvenstveno odnosi na lisnato povrće, kao što su razne vrste salata, radiča, celera, peršina, špinata, blitve, kelja, te na korjenasto povrće, kao što su rotkvice, korabe, cikla, mrkva.
• Da li su namirnice proizvedene korištenjem zaštitnih sredstava - pesticida, herbicida i fungicida, da li su ta sredstva korištena u dopuštenim koncentracijama te da li je za njih osigurana karenca, ili su pak proizvedene bez uporabe tih sredstava?
- Nekontroliranom primjenom zaštitnih sredstava u proizvodnji biljne hrane i neosiguranom karencom za njih, zdravlje ljudi vrlo je ozbiljno ugroženo. Time su pogođene gotovo sve vrste povrća i voća, pa i mnogih njihovih prerađevina.
• Da li su namirnice uzgojene i ubrane u okolišu koji je kemijski ili radiološki zagađen (u gradovima i oko gradova, oko prometnica, tvornica, termoelektrana i nuklearnih elektrana)?
- Danas na tržištu ima mnogo biljne hrane koja se uzgaja ili ubire na kemijski izuzetno zagađenim područjima atmosfere, tla ili vode. Treba izbjegavati hranu za koju je nepoznato mjesto proizvodnje.
• Da li su namirnice proizvedene od genetski modificiranih organizama (GMO) ili su dobivene prirodnim odabirom biljaka?
- Hrana dobivena od GMO nije sasvim zdravstveno pouzdana zbog brojnih alergija, pa je treba izbjegavati uvijek kada je druga vrsta hrane raspoloživa.
• Da li su namirnice svježe (koliko je dana prošlo od njihovog ubiranja i kako su čuvane do njihove konzumacije)?
- Stajanjem namirnice gube mnoge od svojih korisnih prirodnih tvari zbog razgradnje pod utjecajem topline, zraka, svjetla, bakterija i gljivica (prvenstveno vitamine i fitonutrijente).
- Pod utjecajem nekih bakterija, nitrati sadržani u namirnicama pretvaraju se u nitrite – za zdravlje opasne spojeve (kancerogene).
• Da li su namirnice nakon ubiranja tretirane zaštitnim sredstvima radi duljeg čuvanja, te kojim sredstvima i s kakvom karencom?
- Zbog osiguranja namirnica od propadanja (gnjilenja, trulenja) u vremenu od ubiranja do prodaje, mnoge namirnice umaču se u razne vrste kemijskih otopina i to je postala redovita praksa za sve vrste voća i povrća. Takvi postupci ponekad su bez dovoljnog nadzora i postaju danas jedan od ozbiljnih problema prehrane.
• Da li su namirnice u tijeku prerade zbog konzerviranja i drugih razloga prebogate aditivima, kakvim aditivima i u kojim količinama, ili su bez aditiva?
- Raznim se trajnim proizvodima u staklenkama (voće, povrće, voćni sokovi) radi dugog čuvanja, a i radi okusa, konzistencije i izgleda, dodaju različiti aditivi, koji mogu izazvati alergije i druge zdravstvene poteškoće.
• Da li namirnice sadrže velike količine nekvalitetnih, nepovoljnih - rafiniranih i koncentriranih sastojaka, kao što su rafinirani ugljikohidrati u obliku škroba i šećera te rafinirane i hidrogenizirane masne kiseline u transobliku ili su svi sastojci namirnica prirodni, sa svojim pratećim nutrijentima – mineralima, vitaminima, vlaknima i ostalim fitonutrijentima?
- Mnoge industrijski proizvedene namirnice biljnog podrijetla bogate su tzv. praznim kalorijama (razni rafinirani ugljikohidrati), koje dugotrajnom konzumacijom izazivaju kronične bolesti kod čovjeka, ovisno o njegovoj predispoziciji. Također, mnoge industrijski proizvedene namirnice sadrže masne kiseline u transobliku (kao npr. hidrogenizirane masti u obliku margarina), koje izazivaju brojne poremećaje u organizmu.
Namirnice na domaćem tržištu
I u Hrvatskoj je, nažalost, stanje s namirnicama na tržištu vrlo zabrinjavajuće jer ne postoje dovoljni mehanizmi kontrole svih namirnica, prvenstveno na tržnicama, gdje individualni proizvođači i preprodavači pod nazivom domaće hrane prodaju različite ratarske proizvode, ali ponekad jako zagađene kemikalijama i nitratima (na taj način obezvrijeđene i opasne proizvode). Tako nabavljene namirnice mogu biti vrlo opasan izbor hrane za čovjeka.
Situacija je nešto drukčija u velikim trgovačkim lancima, koji nabavljaju proizvode od velikih proizvođača, kod kojih u većini slučajeva postoje stručni kontrolni mehanizmi proizvodnje i ispravnosti namirnica. Takve namirnice sigurno su preparirane raznim kemikalijama, ali najvjerojatnije u dopuštenim količinama i odgovarajućom karencom. Međutim, takve namirnice potpuno su osiromašene u pogledu korisnih nutrijenata, jer nisu dovoljno svježe zbog transporta, a zbog korištenja umjetnih gnojiva sadrže i znatne količine nitrata. Također, zbog intenzivne proizvodnje na vrlo ograničenom i iscrpljenom zemljištu, siromašne su korisnim nutrijentima (vitaminima, mineralima, fitonutrijentima).
Idustrijski prerađena hrana, koja je svima dostupna u ogromnim količinama u svim trgovinama, najčešće je nutritivno bezvrijedna i predstavlja samo prazne kalorije (junk food), a uz to je još i prebogata raznim dodacima, bilo radi sprečavanja kvarenja, bilo radi boljeg okusa ili izgleda. Ti dodaci hrani imaju ponekad i vrlo nepovoljne zdravstvene efekte. Kod te hrane neophodno je provjeriti deklaraciju, u kojoj su navedeni dodaci hrani, te takve podatke usporediti s podacima mogućih štetnih učinaka na ljudsko zdravlje.
Proizvođača zdrave hrane u tzv. ekološkoj proizvodnji, koji koriste prirodna gnojiva i ne upotrebljavaju kemijska zaštitna sredstva, ima relativno malo, pa su za većinu ljudi zapravo nedostupni. Osim toga, tako proizvedene namirnice obično su i skuplje.
Dobar izbor namirnica
Za ispravan izbor kvalitetnih namirnica stoji na raspolaganju nekoliko mogućih načina:
• Svakome, kome su dostupne namirnice iz ekološke proizvodnje ili od prodavača zdrave hrane, opskrba iz tih izvora svakako je vrlo dobar izbor.
• Tu je i mogućnost nabave namirnica od ljudi koje poznajete, kojima vjerujete i za koje sigurno znate kako proizvode svoje namirnice. To su poznanici, prijatelji i rodbina. Hrvatska je relativno mala zemlja, gdje svi ljudi koji žive u gradovima imaju nekog svojega na selu, u koga mogu imati povjerenja.
• Dobra je i vlastita proizvodnja biljnih namirnica u malim vrtovima za osobne potrebe, na principima ekološke proizvodnje, na vlastitoj ili iznajmljenoj zemlji nedaleko od mjesta stanovanja. Obrada vrta ujedno je i izvrsna rekreacija, uz koristan boravak u prirodi i izuzetno zadovoljstvo uzgajanja biljaka.
• Pripremanje vlastite zimnice od povrća i voća iz vlastitih ili iznajmljenih vrtova, ili od namirnica kupljenih od poznatog proizvođača, također je dobar izbor.
• Nabava mesa, jaja i mlijeka isključivo od poznatih proizvođača i poznatog podrijetla, uz pregled deklaracija o aditivima, jedna je od mogućnosti izbora.
• Isto je i s nabavkom ribe ulovljene u čistim vodama te izbjegavanjem korištenja ribe uzgojene u ograničenim akvatorijima, s problematičnom kvalitetom vode i ishranom riba, kao i s uporabom ribe manjeg rasta (npr. srdela), koje u sebi mogu sadržavati manje količine otrova zbog kraćeg životnoga vijeka.
Povratak proizvodnji biljne hrane na ekološkim principima danas možda izgleda korak unazad, ali nažalost, to je jedini pravi put, jer analiza hrane (naročito polugotove i gotove), koja se danas prodaje u razvijenim zemljama zapada (pa i kod nas), pokazuje da je takva hrana potpuno osiromašena u svemu što je čovječjem organizmu potrebno i predstavlja samo prazne kalorije, a bogata je opasnim i nepoželjnim tvarima. Ljudi koji se time hrane moraju gutati ogromne količine suplemenata da bi nadoknadili nedostajuće minerale i vitamine. Međutim, i ti suplementi samo malo popravljaju stanje, jer su ponekad problematičnih efekata - proizvedeni sintetskim putem ili od genetski modificiranih organizama, a ponekad i u takvim spojevima čije je iskorištenje u organizmu slabo.
Svakodnevna prehrana ljudi, bazirana na jeftinoj industrijskoj proizvodnji hrane (tzv. junk food ili visokokalorične i nutritivno bezvrijedne hrane), koja je postala uobičajena u razvijenim zemljama, ali je zahvatila i nerazvijene, zbog relativno jeftine proizvodnje, neminovno vodi u epidemiju prekomjerne mase (debljine), a istovremeno s nedostajućim brojnim mikronutrijentima, te tako kroz dulje vrijeme do sigurnog razvoja mnogih kroničnih i vrlo teških bolesti, što pokazuju brojne statistike. Prva dva glavna uzroka smrti u svijetu, a i kod nas, jesu bolesti krvožilnog sustava i maligna oboljenja, za koje je jedan od glavnih uzroka upravo takav način prehrane.
(Stjepan Šaban, dipl. ing.)
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/42/jedemo.htm
Re: Skidam se sa industrijske hrane
jedes je zato sto stvara ovisnost, kao kod narkomana... svi ti aditivi koji pojedinacno imaju takve i takve posljedice na nase tijelo. tko zna kakve posljedice imaju kad se mixaju svakodnevno... to jos nitko nije istrazivao koliko znam ali su govorili nesto o tome. nije isto kad uzmes nesto sto je samo po sebi stetno, i kad uzmes vise toga razlicitog.. sigurna sam da industrijska hrana stvara ovisnost poput one o teskim drogama.ogi je napisao/la: Odavno mi je vec muka, i dojde mi da placem od muke jer kraj punog novcanika ostajem gladan
I tocno osjetim kako mi ta hrana steti, i opet ju jedem, iz navike, jer je na dohvat ruke
hvala za dupine
Re: Skidam se sa industrijske hrane
Od industrijske rafinirane hrane još sam jedino na Kraš napolitankama. Zaista je to kao droga. Ali sam kao slatku alternativu počeo jesti grožđice, tako da me te napolitanke ipak sve manje pale.aspalatus je napisao/la:sigurna sam da industrijska hrana stvara ovisnost poput one o teskim drogama.
Pretjerana je usporedba s teškim drogama, jer nije da je taj industrijski shit baš toliko psihoaktivan da postane jači od tebe kao što je slučaj recimo s heroinom.
Ta slika je već puno bolja.aspalatus je napisao/la: hvala za dupine
Re: Skidam se sa industrijske hrane
Izbjegavaj one iz konvencionalnih dućana. U procesu sušenja tretiraju ih sumporom.Medo je napisao/la:Ali sam kao slatku alternativu počeo jesti grožđice.
Re: Skidam se sa industrijske hrane
Da, stvara. Napisane su već brojne knjige (potkrepljene raznim izvještajima) na tu temu.aspalatus je napisao/la:sigurna sam da industrijska hrana stvara ovisnost poput one o teskim drogama.
-
milevaindia
- Postovi: 618
- Pridružen/a: 03 stu 2007, 14:16
- Lokacija: sombor, srbija
Re: Skidam se sa industrijske hrane
...a svaka druga (ili skoro svaka) od neke kronične bolestiogi je napisao/la:Kazu da svaka treca osoba u HR oboli od raka
Re: Skidam se sa industrijske hrane
Ne brini, sve provjereno.Luna je napisao/la:Izbjegavaj one iz konvencionalnih dućana. U procesu sušenja tretiraju ih sumporom.Medo je napisao/la:Ali sam kao slatku alternativu počeo jesti grožđice.
-
milevaindia
- Postovi: 618
- Pridružen/a: 03 stu 2007, 14:16
- Lokacija: sombor, srbija
..znam prosto da ne verujes......gore nego pushachi, kad im treba cigareta.....