Zemljani

[ogi]

Nesanica je nedovoljno spavanje. Dijeli se prema vrsti poremećaja spavanja i trajanju.

Nesanica se dijeli na :
- teškoće uspavljivanja (nesanica na početku spavanja)
- učestalo i stalno buđenje (teškoće održavanja spavanja)
- trajnu pospanost unatoč odgovarajućoj duljini spavanja (neodmarajuće spavanje)

Trajanje je također vrlo važno.

Prolazna nesanica - nesanica koja traje od jedne do nekoliko noći (u okviru jedne epizode)
Prolazna nesanica je obično posljedica stresa ili promjena radnog ili okolinskog rasporeda, npr. promjena vremenskih zona prilikom putovanja.

Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do 3 tjedna. Poremećaji takva trajanja obično su uzrokovani produljenim stresom, kao što je oporavak od kirurškog zahvata ili kratkotrajne bolesti, nakon teškog ispita, smrti bliske osobe, početka rada na novom ili odgovornijem radnom mjestu itd.

Dugotrajna nesanica traje mjesecima ili godinama i obično je odraz psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja, lijekova ili osnovnih poremećaja spavanja. Dugotrajna nesanica može biti trajna ili s izmjenama epizoda nesanice i urednog spavanja.

Nekoliko noći slabog spavanja, obično uzrokovane stresom ili uzbuđenjem, uobičajena je i česta pojava i ne ostavlja trajnih posljedica na čovjeka. Dugotrajna nesanica, međutim, ima znatne štetne posljedice u obliku nemogućnosti obavljanja dnevnih obveza, poremećaja raspoloženja, poremećaja odnosa u obitelji i povećanja rizika od dnevnih ozljeda uzrokovanih smanjenom pozornošću i oprezom zbog pospanosti.

Vrste nesanice po uzroku:

Psihofiziološka nesanica
Dugotrajna nesanica ovog tipa je poremećaj ponašanja pri kojem su bolesnici zaokupljeni očekivanjem da ne mogu zaspati. Poremećaj spavanja obično počinje kao posljedica emocionalnog stresa te se nastavlja dugo nakon što stresno razdoblje završi. Osobe koje pate od ovog poremećaja previše su zaokupljene trajnim nastojanjem da zaspu i ova nesanica je, prema tome, uvjetovan ili naučen odgovor. Osobe s ovim poremećajem lakše zaspu u vrijeme kada se ne trude zaspati i izvan kuće. Kod ovih je bolesnika izražena teškoća usnivanja, a često i noćna buđenja. U liječenju je obično korisno vježbanje opuštanja u osoba kod kojih je izražena jaka tjelesna napetost. U početku liječenja mogu se uzimati lijekovi za potpomaganje usnivanja, ali samo kratkotrajno.
Pozornost se mora posvetiti i izvanjskim učincima i higijeni spavanja te izbjegavanju štetnih, podražujućih podražaja prije spavanja.

"Vanjska" nesanica
Vanjski čimbenici mogu uzrokovati nesanicu. Prilagodbeni poremećaji spavanja koji se još nazivaju privremena nesanica uzrokovana okolinom, mogu se pojaviti nakon promjene okoline u kojoj spavamo (npr. pri spavanju u hotelu ili bolničkom krevetu) te prije ili poslije važnog događaja u životu, kao što su promjena zanimanja, gubitak voljene osobe, bolest ili stres zbog rokova na poslu ili ispita, nekog važnog događaja koji iščekujemo (vjenčanje, prva vožnja avionom, putovanje,…). Poremećaj se može iskazati kao otežano uspavljivanje, često buđenje ili buđenje rano ujutro. Oporavak je obično vrlo brz i nastupa nakon 2-3 tjedna.
Neodgovarajuća higijena spavanja odnosi se na neodgovarajući način ponašanja prije spavanja i/ili okolinu koja je nepovoljna za spavanje. Npr. neki bolesnici pokušavaju spavati ispred televizora koji ostavljaju upaljenog cijelu noć ili pokušavaju zaspati neposredno nakon dolaska s posla u ponoć. Buka i/ili svjetlost može utjecati na nemogućnost uspavljivanja, a isto tako i partner s kojim se spava ako za vrijeme spavanja povremeno ima trzaje noge ili tijela ili ako glasno hrče.
Satovi kojima svijetle kazaljke ili brojke mogu razbuditi bolesnika i povećati nervozu jer bolesnik gleda kako prolazi vrijeme, kasno je, a on/ona ne može zaspati. Različiti lijekovi, obilna jela, naporno vježbanje ili tuširanje u vrućoj vodi neposredno prije spavanja mogu omesti usnivanje.
Osobe s ovim poremećajem spavanja trebaju razviti opuštajuće rituale prije spavanja te pripremiti i očuvati ugodnu okolinu za spavanje. Isto tako bi i vrijeme buđenja trebalo biti jednako. Trebalo bi izbjegavati neredovito odlaženje na spavanje, a vrijeme u krevetu ograničiti na vrijeme za koje se spava.

Visinska nesanica
Boravak na velikim visinama uobičajeno je povezan s poremećajima spavanja. Čest je poremećaj tzv. periodično disanje za koje je odgovorna smanjena koncentracija kisika na velikim visinama. Česta buđenja i loša kvaliteta spavanja tipični su za visinsku nesanicu koja je obično najteža prvih nekoliko dana, ali takvo stanje može i potrajati. Određenim vrstama lijekova moguće je spriječiti pojavu visinske nesanice

[ogi]

Trebam neku dobru drogu za uklanjanje dugotrajne nesanice

[ogi]

Zdrav i dobar san ima veliki utjecaj na ukupan život i doživljaj života, a osim toga i na zdravlje. Dovoljan odmor je ključna stvar energičnog životnog stila.

Ovo su samo neke koristi dobrog sna:
Izgledat ćete i osjećati se bolje.
Lakše ćete se odnositi s drugima.
Bit ćete sigurniji za volanom.
Imat ćete veću osviještenost i kreativnost, što će povećati poslovnu učinkovitost.
Bit ćete manje skloni stresu
Ojačat ćete organizam i olakšati borbu protiv bolesti.
Uživat ćete više u životu.

Kako postići dobar san?

Namjestit svoj tjelesni sat

Odredite koliko biste dnevno trebali spavati ili bar koliko sati morate oči držati zatvorene i pridržavajte se toga. Ljudi su žrtve navika. Ništa nije drugačije ni sa snom. Pokušajte ne prespavati prečesto, jer to raštimava vaš tjelesni sat. Ako ste umorni popodne, malo prilegnite, ali to ne bi trebalo trajati duže od sat vremena, jer ako odspavate duže nećete moći zaspati navečer. I krug umora i nesanice se nastavlja.
Ne pretjerujte u jelu i piću

Previše tekućine kasno popodne ili navečer može vas natjerati da se budite usred noći kako biste otišli na wc. Također, konzumiranje kofeina prije spavanja može prouzrokovati budno prevrtanje satima nakon što ste otišli u krevet. Zbog toga bi bilo pametno izbjegavati kavu, čaj i čokoladu prije spavanja. Pokušajte s nekim nekofeinskim napitkom koji će vas opustiti.
Pripremite pospan ugođaj

Temperatura u sobi u kojoj spavate bi trebala biti nešto hladnija nego u dnevnom boravku, ali se pobrinite da imate dovoljno prekrivača kako vam ne bi bilo hladno.

Druga stvar o kojoj biste trebali razmisliti su svjetla. Nemojte ostavljati svjetlo upaljeno i zamračite prozore okrenute prema uličnim svjetiljkama. Ipak, ključna stvar sobnog ugođaja je vaš krevet. U njega nemojte žaliti uložiti. S obzirom na vrijeme koje provodite u njemu,nemojte da vam cipele budu skuplje od madraca. Tišina je također važan faktor. I nemojte prije spavanja gledati nasilne scene na televizoru. One podižu adrenalin i mogu prouzrokovati nesanicu ili nasilne snove.
Pripremite se fizički, emotivno i duhovno na odlazak u krevet

Postoji nekoliko koraka koje možete napraviti kako biste se fizički pripremili na spavanje. Lagano istezanje ili topla kupka prije kreveta mogu vas opustiti. Odjenite udobnu piđamu koja vas neće stezati.

Prije spavanja se pomolite ili čitajte neke pozitivne duhovne knjige. Na taj način ćete se potpuno opustiti, jer najvažnija stvar koju morate napraviti je zaboraviti na dnevne probleme. Krevet je za spavanje, a ne razmišljanje.
Nemojte se sramiti potražiti profesionalnu pomoć

Možda vas neka bolest sprječava da se dobro naspavate i odmorite preko noći.

[ogi]

Poremećaji spavanja

Budite li se umorni i neispavani? Taj neugodan osjećaj prati vas cijeli dan? Možda patite od poremećaja spavanja. Važno je znati da osjećaj pospanosti i težine u nogama i očnim kapcima koji se proteže cijeloga dana nije normalan, a činjenica da se netko uvijek tako osjeća ne znači da je to stanje u redu.

Problemi sa spavanjem
Primarni i sekundarni poremećaji spavanja
Nesanica ili insomnija
Apnea kod spavanja
Sindrom nemirnih nogu
Narkolepsija
Medicinski uzroci nesanice


Normalno stanje je uvijek se osjećati odmoreno nakon buđenja i zadržati taj osjećaj tijekom dana.

Sljedeća stanja upućuju na poremećaj spavanja:

buđenje s osjećajem umora nakon sedam ili osam sati spavanja
spontano padanje u san za vrijeme sastanaka i društvenih događanja
neugodan osjećaj gmizanja i trnci u nogama praćeni neodoljivom potrebom za pomicanjem nogu, pogotovo ukoliko se javljaju nakon lijeganja u krevet
vrlo glasno hrkanje i nemiran san


Ukoliko je bilo koje od tih stanja prisutno možda se radi o poremećaju spavanja ili nekom medicinskom stanju povezanom s tim poremećajem, čije izlječenje čovjeku može u zaista promijeniti život.

Za zdravlje čovjeka nije važan samo dostatan broj sati sna, jednako važna je i njegova kvaliteta. San ima složenu strukturu i sastoji se od četiri faze koje se u ciklusima ponavljaju tijekom noći. Za vrijeme određenih faza i razdoblja ciklusa spavanja luči se cijeli niz hormona i drugih tvari koje pomažu u regulaciji metabolizma i ostalih čimbenika koji utječu na zdravstveno stanje. Promjena strukture sna može dovesti do osjećaja umora i pospanosti, pa čak i povećati rizik od nastanka cijelog niza ozbiljnih medicinskih stanja.

Valja razlikovati probleme sa spavanjem, primarne poremećaje sna, te poremećaje sna koji su uzrokovani nekim medicinskim stanjem.


Problemi sa spavanjem

Problemi sa spavanjem često nastaju zbog loše higijene spavanja, odnosno loših navika. Radi se o navikama i čimbenicima okoline na koje se može utjecati i koje je moguće kontrolirati. Ovdje spadaju pušenje, konzumiranje alkohola ili kofeina, intenzivno vježbanje ili konzumiranje velikih obroka hrane prije spavanja. Tu su također i umor uzrokovan promjenom vremenskih zona prilikom putovanja i psihološki stresovi koji dovode do otežanog uspavljivanja ili spavanja, poput rokova na poslu, ispita, bračnih konflikata ili poslovnih kriza. Ove probleme je moguće ublažiti osmišljavanjem i provođenjem dobrog programa higijene spavanja.


Primarni i sekundarni poremećaji spavanja

Primarnih i sekundarnih poremećaja spavanja ima više od 85, no najčešći su nesanica ili insomnija, apnea kod spavanja, sindrom nemirnih nogu i narkolepsija.


Nesanica ili insomnija

Najčešći simptomi nesanice su pospanost, umor, poremećaj koncentracije i pažnje, bolovi u mišićima, depresija i stanje pretjerane osjetljivosti poput osjećaja napetosti, zabrinutosti ili nervoze.
Često se dešava da čovjek ne može navečer zaspati, a s druge ga strane san uhvati ispred televizora, za vrijeme gledanja filma, čitanja, pa čak i za vrijeme vožnje automobila.

Radnje za koje se smatra da pomažu uvođenju u san mogu čak imati suprotan učinak i otežati problem, a tako djeluje i samo očekivanje da će san biti loš. Sve to su neugode, jadi i opasnosti nesanice.

Mnogi ljudi ponekad pate od privremene nesanice koja traje nekoliko dana ili tjedana. Uzroci takve nesanice najčešće su uobičajene životne situacije poput nekog stresnog događaja, emotivnog stresa, bolesti ili akutne boli, poremećaja u higijeni spavanja ili poremećaji dnevnog ritma.
Takva privremena nesanica obično nestaje kada nestane i njezin uzrok.


Apnea kod spavanja

Apnea je prestanak disanja koji može trajati 10, 20 ili 30 sekundi, nakon čega čovjek počne grčevito hvatati zrak. Taj se ciklus može ponavljati cijele noći, a da spavač toga nije ni svjestan, ali se ujutro budi suhih usta, s glavoboljom i mamurlukom. Također je moguća pospanost tijekom dana, te značajan gubitak pamćenja, otežana koncentracija, poremećaj pažnje, ćudljivost i ostali problemi.

Postoje dvije vrste apnee: opstruktivna i središnja. Kod opstruktivne apnee dolazi do suženja grla za vrijeme spavanja što onemogućava protok zraka kroz dišne putove. Kada padne razina kisika mozak šalje poruku "probudi se i diši." Te epizode mogu se javiti čak i do 100 puta u jednom satu. Središnja apnea je puno rjeđa, javlja se u samo 10% slučajeva, uzrokovana je time što mozak ne šalje signal za disanje, a prati različite srčane i neurološke poremećaje.

Ovaj poremećaj javlja se u 2% žena i u 4% muškaraca srednjih godina, dakle njegova učestalost je ista kao učestalost šećerne bolesti ili astme. Također je primarni čimbenik rizika za nastanak visokog krvnog tlaka. Na sreću, ukoliko se postavi točna dijagnoza, apneu je moguće uspješno liječiti putem fizikalne ili mehaničke terapije, kirurškog liječenja, te nespecifične terapije.

Fizikalna ili mehanička terapija uključuje primjenu zraka pod tlakom koji se putem maske ili nosnog nastavka upuhuje u dišne putove i drži ih otvorenima tako da zrak slobodno cirkulira. Druga mogućnost je primjena naprava koje jezik i donju vilicu drže u položaju prema naprijed, što kod lakšeg oblika apnee sprječava sužavanje dišnih putova. Naprave se izrađuju za svakog pacijenta posebno, a obično ih postavljaju zubar ili ortodont.

Kirurško liječenje sastoji se u uklanjanju tkiva poput krajnika, trećeg krajnika, nosnih polipa, te strukturalnih deformacija koje mogu zatvarati dišne putove. Postoje različiti postupci, ali ni jedan nije u potpunosti učinkovit niti bez rizika. Također je vrlo teško predvidjeti rezultat kirurškog zahvata, te moguće popratne pojave.

Nespecifična terapija odnosi se na biheviorističke aspekte koji mogu biti važan dio programa liječenja. Neki od primjera ove vrste terapije su smanjenje tjelesne težine kod pretilih ljudi, što može dovesti do smanjenja broja epizoda apnee. Također pomaže izbjegavanje konzumiranja tvari poput alkohola i tableta za spavanje, koje povećavaju vjerojatnost pojave produženih epizoda apnee. Neki ljudi pate od apnee samo kada leže na leđima, pa se uz pomoć jastuka ili neke naprave koja im pomaže da leže na boku problem može smanjiti.


Sindrom nemirnih nogu

Oko 15% ljudi, posebno kada je vrijeme za spavanje, u nogama osjeća trnce, unutarnji svrbež ili grčeve, praćene neodoljivom potrebom da uklone te neugodne osjećaje energičnim pomicanjem nogu. Ovo su klasični simptomi sindroma nemirnih nogu koji onemogućava padanje u san, a također može čovjeka buditi iz sna, tjerajući ga da šetnjom olakša neugodu. Iako se ne smatra medicinski ozbiljnim stanjem, simptomi ovog poremećaja mogu biti različite jačine, od neugode do ozbiljnih smetnji koje značajno utječu na život osobe koja od njega pati.

Većina ovih ljudi također pati od poremećaja koji se sastoji u povremenom nekontroliranom pokretanju nogu, odnosno pokretanju prstiju, stopala, ponekad koljena ili kuka, koje se ponavlja za vrijeme spavanja. Često se javlja u obliku kratkih trzaja mišića, naglih pokreta ili savijanja noge.

Jednako kao i kod apnee za vrijeme sna, spavači ne moraju biti svjesni da ovi poremećaji ometaju njihov san i vrlo ih često tek njihovi partneri ili partnerice upozore na njihovu pojavu. Važno je imati na umu da oba poremećaja mogu biti vezana uz niz drugih medicinskih stanja, uključujući anemiju zbog pomanjkanja željeza. Stoga svakako treba zatražiti liječničku pomoć.

Osobe koji pate od sindroma nemirnih nogu obično dobro reagiraju na terapiju, ali s obzirom na to da se simptomi mogu javljati sporadično i sa spontanim remisijama stalno uzimanje lijekova opravdano je samo ukoliko se simptomi javljaju najmanje tri noći u jednom tjednu. Terapija se dobiva isključivo na liječnički recept i potrebno ju je provoditi pod liječničkim nadzorom.


Narkolepsija

Sindrom narkolepsije karakteriziran je spontanim padanjem u san. Prvi simptom je obično pretjerana pospanost tijekom dana. Radi se o neodoljivoj želji za spavanjem u trenutku kada osoba želi biti budna. Narkolepsija je povezana s katalepsijom, iznenadnom slabošću ili paralizom često izazvanima smijanjem ili nekim drugim intenzivnim osjećajem, zatim paralizom u snu, vrlo zastrašujućom pojavom u kojoj je čovjek napola budan ali se ne može pomicati, te halucinacijama, odnosno vrlo zornim i zastrašujućim snovima koji se javljaju na početku ili pred kraj sna. Osoba također može pokazivati znakove automatskog ponašanja, odnosno izvođenja rutinskih ili dosadnih zadataka, čega se kasnije ne sjeća u potpunosti.

Ovaj poremećaj može se liječiti bihevioristički ili putem lijekova. Bihevioristička terapija uključuje izbjegavanje rada u smjenama, izbjegavanje konzumiranja teških jela i alkohola, poštivanje rasporeda noćnog spavanja, te strateški raspoređene dnevne odmore. Lijekove treba davati kontrolirano, njihova doza mora biti individualizirana, a propisuju se stimulanti kojima se pokušava povećati razina pažnje, te antidepresivi kojima se kontroliraju gore navedena stanja vezana za narkolepsiju.


Medicinski uzroci nesanice

Nesanica može biti uzrokovana cijelim nizom medicinskih stanja, bolovima, pa čak i nekim lijekovima, a loša higijena spavanja dodatno je otežava. Ukoliko je neko medicinsko stanje uzrokovalo nesanicu, njezino je liječenje vezano u prvom redu uz liječenje tog stanja. Veza između različitih medicinskih stanja i poremećaja sna vrlo je složena i obostrana i nije u potpunosti jasno kako ti različiti čimbenici međusobno djeluju. Međutim, postizanje što boljih terapijskih učinaka ovisi i o komponenti sna, o kojoj svakako treba voditi računa. Stoga je vrlo važno liječnika obavijestiti o poremećajima sna koji mogu otežati znakove primarne bolesti, kako bi ih on mogao uključiti u cjelokupni plan liječenja.


Depresije su gotovo uvijek povezane s poremećajima sna. Ljudi koji pate od tjeskobe mogu imati poremećaje sna uzrokovane prisilnim mislima, nemogućnošću da se opuste, opsesivnim osjećajem brige i pretjeranom mentalnom aktivnošću. Bipolarni, panični i psihijatrijski poremećaji također su povezani s poremećajima sna.
Bol uzrokovana artritisom i drugim reumatskim bolestima, karcinomima i različitim neurološkim poremećajima poput neuropatije uzrokovane dijabetesom, obično izaziva nesanicu. Želučani i crijevni poremećaji kao što su refluks želučanog sadržaja i čir na želucu, te stenokardija uzrokovana bolešću srca, mogu izazvati bolove u prsima čija je posljedica buđenje po noći. Pored toga se za vrijeme određenih faza sna mogu pojaviti cluster glavobolje uzrokovane nedostatnim spavanjem.
Ostale bolesti koje često imaju noćne simptome i tako mogu uzrokovati nesanicu su učestali nagon na mokrenje uzrokovan povećanom prostatom, otežano disanje uslijed kongestivnog zatajivanja srca i emfizema, nepokretnost uzrokovana paralizom ili Parkinsonovom bolešću, povećana štitnjača, moždani udar, te alkoholizam.
Još jedan važan razlog zbog kojeg liječnika treba obavijestiti o poremećajima sna je to što ti poremećaji mogu biti uzrokovani ili otežani uzimanjem lijekova poput antidepresiva, lijekova za regulaciju povišenog krvnog tlaka, lijekova za regulaciju srčanog ritma, antibiotika, antihistaminika, bronhodilatatora, lijekova za stimulaciju središnjeg živčanog sustava, kortikosteroida, lijekova protiv zatvora, diuretika, nesteroidnih lijekova s protuuopalnim djelovanjem, i drugih.


Nesanica se obično liječi na dva načina: primjenom lijekova ili biheviorističkih strategija za uspavljivanje.

U medikamentozno liječenje spada uzimanje hipnotika koji ne spadaju u grupu benzodiazepina, koji brzo djeluju, ne izazivaju poremećaj strukture sna ili njegove kvalitete, te ne izazivaju ovisnost. Ostale hipnotike bi trebalo koristiti samo kod određenih pacijenata jer se radi o jakim lijekovima koji imaju snažan učinak na kvalitetu sna i mogu izazvati teške popratne pojave, uključujući pospanost tijekom dana i stvaranje ovisnosti. Ponekad se koriste i neki od lijekova protiv depresije koja je često povezana s nesanicom, čija je popratna pojava sedacija.

Biheviorističke strategije uključuju ograničavanje spavanja, odnosno mjesta na kojem se spava. Osnovna ideja je da se spava isključivo u krevetu, te da krevet služi samo za spavanje. Nije dobro satima ležati budan u krevetu. Ukoliko se ne zaspi u roku od otprilike 25 minuta, bilo bi dobro ustati i raditi nešto što smiruje, poput čitanja knjige. Na taj će se način smanjiti neugodna asocijacija na krevet u kojem se ne može zaspati i na kraju se može stvoriti pozitivna asocijacija na krevet u kojem se dobro spava.

Takvo ograničavanje spavanja će prije ili kasnije dovesti do umora i pospanosti već rano uvečer, odnosno do nestanka problema nesanice. Potrebno je, međutim, u tim danima ograničavanja sna paziti na sigurnost, jer pospanost može biti opasna, na primjer pri vožnji automobila. U biheviorističke strategije spadaju i kontrola stimulansa, što znači da spavaća soba ne bi trebala služiti za gledanje televizije ili konzumiranje hrane nego za spavanje.

Još jedna strategija je i opuštanje, to jest korištenje određenih tehnika za relaksaciju tijela i uma, što će olakšati uvođenje u san i smanjiti vjerojatnost buđenja tijekom noći. Moguće je i provođenje kognitivne biheviorističke terapije u kojoj psiholog pomaže ukloniti asocijacije vezane za loš san.Odabir bilo kojeg od ovih oblika terapije mora se osnivati na detaljnoj analizi i postavljanju točne dijagnoze.

Nesanica nije samo vrlo neugodna nego i opasna. Studije pokazuju da kronična nesanica, odnosno manje od šest ili sedam sati sna na noć, povećava smrtnost, čak da je rizik veći nego kod pušenja, visokog krvnog tlaka ili bolesti srca. Stoga je važno nesanici pristupiti vrlo ozbiljno, kao prema bilo kojem drugom medicinskom stanju. Svakako je potrebno paziti na higijenu spavanja, te liječnika obavijestiti o svim simptomima.

Članak pripremila i uredila:
Patricia Jelačić-Majdančić, dr.med.
specijalist psihijatar
Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb

[ogi]

Ukoliko se ne zaspi u roku od otprilike 25 minuta, bilo bi dobro ustati i raditi nešto što smiruje

[ogi]

[aspalatus]

toooo

[Luna]

Ogi, pokušaj stvari o kojima pričaju u "Koji K..." primjeniti na ovaj problem sa spavanjem. O čemu razmišljaš prije spavanja/ kad legneš u krevet?
Mozak (ono o čemu i kako razmišljamo) šalje poruke u svaku stanicu našeg tijela.
Ako prije spavanja razmišljaš o poslu - tijelo će te _slušati_ - neće _odmarati_, nego _raditi_.

[filo]

evo jednog narodnog lijeka za pravi spavanac - seks
tim bolje ako to radis sa voljenom osobom - samim sobom

a broji ofce.. al ne kak preskaču ogradu, već kak su tak umorne da su začorile pokraj živice...

[Tremulant]

eto sex, tehnike opuštanja...ima toga..

od čajeva rooibos- spavat ćeš ko klada, jednom sam na moru skuhala ekipi čaj, svi počeli zijevat i unutar pol sata se pokupili na spavanac kažu da su spavali ko bebe..

zatim odoljen (valerijana) i kamilica.

[ogi]

ahh

!e..koji si tocno rooibos caj koristila??

Ovaj jedinstven čaj sa juga Afrike, kojeg se još u 18 st. smatralo "eliksirom za mozak, dušu i tijelo", zahvaljujući svojim blagotvornim djelovanjem ubrzo se proširio i izvan granica Južne Afrike pa se danas uživa u 135 zemalja.

Znanstvena istraživanja dokazuju pozitivan utjecaj Rooibos čaja na prevenciju i očuvanje ljudskog zdravlja. Rooibos čaj ima svojstva antioksidansa zaštitnika stanice i DNA od razarajućeg djelovanja slobodnih radikala koji utječu i na starenje organizma i slabljenje imonološkog sustava. Stoga ne čudi što ga nazivaju "čajem dugovječnosti".

Rooibos čaj izvanrednim medastim mirisom, crvenkastom bojom i svojim okusom osvojio je ljubitelje čaja. Blagotovran je za kožu, otklanja grčeve probavnog trakta djece i ostalih, umiruje, uklanja nesanicu i pomaže osobama koje pate od stresa i napetosti i brzo nadoknađuje minerale izgubljene pojačanim tjelesnim aktivnostima posebice kod sportaša. Rooibos čaj ne sadrži kofein te ga mogu konzumirati i djeca, trudnice, dojilje i starije osobe. Svojim će blagotvornim djelovanjem zaštititi cijelu obitelj, a posebice one koje žive tipičnim urbanim životom!

[Tremulant]

ma bilo koji. čaj sam po sebi je jako ukusan.
imaš u DM-u Alnaturin vulgaris ili od podravke ili čega već vanilija, med tako nešto.
ima i u Mulleru raznih aromatiziranih. ali mislim da ti nije to potrebno, zbilja je ukusan i u normalnoj varijanti.

[Planta]

Dobra je i tehnika tratak - gledanje u svijeću. Bum više napisala kasnije ak te zanima.

[ogi]

Kupujem danas taj caj..thx!!

[Luna]