Zemljani

[miumiu]

[Drug Mile]

Volio bih imati čičoke jedno 100 kila godišnje, meni je to super. Koliko mi treba prostora u vrtu za to, i koliko sjemena? Kad da posijem, mislim da bi sad kad ocvate trebalo biti i na tržnicama čičoke? Jel može u zemlju bilo kad, tj. kupim svaki tjedan kilu-dvije i malo u usta, malo u zamlju?

Znam da je invanzivna biljka, pa može li se to kako iskoristiti da uz čičoku nemam puno korova? Pretpostavljam da bi trebalo gusto sijano, možda uz neku zelenu gnojidbu tipa djeteline? Ide li to tako, ili me očekuje puno okopavanja, plijevljenja i sl?

[SilveK]

Nisam još čula da bi se čičoka uzgajala iz sjemena, ali to naravno ne znači da ne može. Ja sam dobila par gomolja i njime ju razmnožavam - dosta ti je par gomolja i odlična lokacija (bez voluharica) i imati ćeš hrpu gomolja do jeseni. Ona se ne vadi kao krumpir jer izvađena ne može dugo stajati, nego po potrebi.
I inače, meni baš nije fina, onak sirova još ok, al u jelima...nešto mi ima tako intenzivno u njenom okusu da ju jednostavno ne volim,,,šteta.

Uz čičoku nema puno pljevljenja, samo posadi gušće gomolje (dosta je razmak 20-30 cm) i uskoro ona sve zaraste, a naraste u visinu do 2 metra, ima jake stabljike i treba to šišati na jesen/proljeće, a na proljeće iznova potjera.

[Medo]

[Drug Mile]

Hvala, meni zapravo nije problem ako mi pobjegne, osim ako budem u blizini uskoro imao i vrt, za sad je tu samo livada, moja i susjedova. Ali mislio sam možda u zemlju ubosti one plastike koje se koriste za rubove gredica, bi li to bilo dovoljno da se ogradi? Pretpostavljam da ne ide dublje od 10-ak cm? A to opet ovisi kolika mi površina treba, jer nije problem tako ograditi 10 m2, ali je malo teže 100 m2. Znači, koliko ploda mogu očekivati po m2?

Hvala Medo na ponudi, mislim da će mi trebati na jesen. Nego, kažeš da se ne može dugo čuvati, a da se sadi u proljeće. Što da radim s njom do proljeća? Ma ja bih to u zemlju čim kupim, pa nek prezimi. Ošteti li zima gomolje?

[Drug Mile]

Mislim da sam našao odgovor na dio svojih pitanja... "Veliki priručnik o vrtu" kaže:

Sjetva i presađivanje:
Kako gomolji čičoke podnose temperature do -30C, na otvorenome se mogu saditi od studenoga pa do sredine travnja. Kasnije sadnja smanjuje prinos. Moguć je jednogodišnji ili višegodišnji uzgoj.


Meni je zanimljiv višegodišnji uzgoj, i to bih probao ograditi komadić vrta 5x5m sa nekom podzemnom ogradom kako bih čičoku zadržao na tom mjestu. Preporuča se sadnja na razmak od 50 cm, što znači da bi mi u tom slučaju trebalo 100 gomolja. Još ne znam koliko hrane mogu očekivati s tog područja, ali mislim da bi trebalo biti dovoljno.

Medo, ja pripremim zemlju do jeseni, pa ću pogledati koliko se "probni nasad" iza kuće proširio i ima li približno dovoljno za popuniti onaj prostor. Ako mi bude falilo javim se.

[Medo]

[ogi]

Čičoka (lat. Helianthus tuberosus L. Compositae) ili kako je još nazivaju topinambur, slatki krumpir, morska repa, mačja repa, krtola, zemljina kruška, jeruzalemska artičoka, divlji krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, slatkog gomolja, krupnog i nepravilnog oblika. U gomolju čičoke, za razliku od običnog krumpira, nema škroba nego inulina, zbog čega ga u prehrani koriste osobe oboljele od šećerne bolesti - dijabetesa i pretile osobe, odnosno osobe koje imaju problema s prekomjernom težinom. Čičoka služi i za industrijsku ekstrakciju inulina, polisaharida koji hidrolizom ne daje glukozu, već fruktozu, zbog čega se i preporučuje za prehranu dijabetičara. Ta biljka se ubraja u biljnu porodicu Compositae kao i suncokret. Sličnost im je u izgledu nadzemnog dijela biljke. Naime, stabljika je jednogodišnja, može narasti do 3,5 metra visine, donji listovi su srcoliki na dužim drškama, a u rujnu na vrhu razvijaju velike crvenkastosmeđe ili svijetlo žute cvjetove slične suncokretu, ali manji (u promjeru 4-8 centimetara). Uzgaja se na lakim pjeskovitim tlima. Dobro podnosi sušu i niske temperature. Gomolj u tlu pokriven snijegom podnosi temperature do -30˚C. Sadi se na stalno mjesto gdje ostaje godinama, a ne preporučuje se sadnja u plodoredu jer ga je teško iskorijeniti, zato što poslije vađenja gomolja jedan dio ostaje u tlu i na proljeće daje novu stabljiku. Prosječan prinos gomolja je 25 do 35 t/ha, a zelene mase 27 do 35 t/ha. Svježi mladi vrhovi se koriste kao krma, dok se stari ne koriste u ishrani stoke zbog niske probavljivosti.

Inače se stabljike čičoke odlično siliraju, a gubitci kod siliranja su isti kao i kod kukuruza. Naročito je dobro silirati zelenu masu čičoke i kukuruzovine u omjeru 40:60. Što se tiče gomolja čičoke, on ima bolju hranidbenu vrijednost od krumpira, list služi kao vrlo dobra zelena paša, cijela biljka kao dobro sijeno, a kako ne sadrži solanin kao krumpir, daje se svim vrstama i kategorijama stoke u količinama preporučenim za kuhani krumpir. Ima veću energetsku vrijednost od ostalih korijenjača i gomoljača. Životinje mogu jesti čičoku sirovu. Svježi gomolj čičoke ima tanku ljusku i često se koristi kao hrana za svinje. Dobro je svinjama dozvoliti da same ruju i sakupljaju gomolje. Njima se daje 1 kilogram dnevno svježe čičoke na 10 kilograma mase. Da bismo svinje naučili na čičoku trebalo bi im prvi dan dati skuhanu čičoku, drugi i treći dan samo na pola skuhanu, a dalje davati sirovu, opranu i izrezanu na komadiće. Od šestog dana jedu gomolj bez pranja, i to u količinama od 3 do 10 kilograma, ovisno o težini svinje. Odrasloj peradi čičoka se daje u količinama od 50 do 100 grama na dan. Kunićima se mogu davati svi dijelovi čičoke, a gomolj u količini od 1,5 posto tjelesne težine. Svježi gomolj daje se kravama muzarama teškima do 500 kilograma u količini od 30 kilograma na dan, a težima od 500 kilograma do 40 kilograma čičoke na dan. Junadi od 200 do 300 kilograma može se dati 10 kilograma čičoke na dan, a ovcama i kozama dajte kilogram do dva. Svježa masa je odlična krma, jednake hranjive vrijednosti kao kvalitetna svježa krma s oranica. Stabljika i list se dobro siliraju sami ili u kombinaciji sa suhom grubom krmom (slama, kukuruzovina). Nadzemna zelena masa čičoke može se koristiti kao paša za visoku divljač koja je također preživač. Visoka divljač može bez opasnosti konzumirati istu količinu kao i odrasla goveda. Zato je čičoka korisna kao izvor energije za divlje životinje, tj. kao krma u lovnoj privredi i hranidbi kunića.

Dobro ju je uzgajati na proplancima šuma blizu čeka kao hrana za divlje svinje kojima će poslužiti kao odlična hrana tijekom kasne jeseni, zime i proljeća. Kao ljudska hrana čičoka se može koristiti sirova, tanko naribana i začinjena kao salata u koju možete dodati i drugo povrće. Kao prilog jelu koristi se kuhana ili pečena kao i krumpir. U obliku brašna koristi se za izradu kruha. Od čičoke se može proizvesti i rakija, i to 6 litara od 100 kilograma čičoke, a možete je i kiseliti te napraviti zimnicu. Dijabetičari čičoku mogu konzumirati u neograničenim količinama dnevno jer ona snižava razinu šećera u krvi. Savijača od čičoke priprema se kao i savijača od krumpira, ali je puno ukusnija i slađa. Od čičoke se inače proizvodi fruktoza koja je najbolja zamjena saharoze za dijabetičare.

Autor: Radmila Rade, dipl.ing.agr.

[ogi]

Upravo sam prvi puta probao čičoku
Teško se pere jer je kvrgava
Miris nije privlačan
Okus je sladak, sličan mrkvi

[pkristo]

Mi smo ju prvi put posadili prošle godine. Narasla je 2 metra čak i po onoj suši! Zanimljiva biljka. Dobar okus.

[ogi]

Ajme koliko zelenog lišća stvara čičoka, jel jestivo lišće?

[wwuki5]

[ogi]

Malo sam proguglao, navodno se lišće koristi kao hrana životinja, svježe i suho
Za ljude je ok mlado lišće dok visina nije preko pola metra
Treba probati

[ogi]

Probao sam kuhati čičoku, okus je između krumpira i kestena, ljepljivo i slatko
Sirova je definitivno bolja

[wwuki5]