Pšenica

[Ogi]

Postoje različite vrste pšenica, ovisno o broju kromosoma unutar njihovih stanica. Nakon riže, pšenica je najšire upotrebljavana žitarica na svijetu. Integralno zrno pšenice je jedan od najboljih izvora primarnih bjelančevina, a također sadrži i esencijalne minerale (P, Mg, Ca, Fe) i vitamine (provitamin A, vitamine B kompleksa, E, D i K) u značajnim količinama. Zapravo, svaki dio pšeničnog zrna ima svoje vlastite kvalitete. Pšenične posije koje dobivamo iz ovojnice razlikuju se od posija ostalog zrnja po tome što su bogate neprobavljivim vlaknima, a sadrže malo masnoća, te mnoge vitamine, naročito iz B skupine. S druge strane, u klici je postotak masnoća puno veći -12%, u njoj se nalaze i znatne količine vitamina E, te šećeri: saharoza i maltoza. Endosperm pšeničnog zrna se sastoji od škrobnih zrnaca i bjelančevina, i upravo sastav tih bjelančevina je najvažniji kod određivanja pekarske kvalitete pšeničnog brašna. Iz svega ovoga vidi se kako intergalno zrno pšenice ima izuzetnu prehrambenu vrijednost, no nažalost, danas je gastronomski atraktivan potpuno osiromašen pšenični proizvod -bijelo brašno, u kojemu su usitnjeni i izbijeljeni najmanje vrijedni dijelovi zrna, a odstranjeno je najvažnije (ovojnica, mekinje i klica).

[pepe@XXI]

Tokom pracenja rada Dr.Rosa , saznala sam za ishranu po krvnim grupama, i nasla da su zitarice lose za moju krvnu grupu
Inace i pre toga sam sama izbacivala hleb iz ishrane
I osecala sam se bolje, jedem ko ptice neko ali ima dana kad sednem ne ustajem sa stola
Od zitarica kukuruzno brasno koristim za neke projice ciste ili sa dodatkom povrca

[Ogi]

izbacivala hleb iz ishrane I osecala sam se bolje

To je bilo za ocekivat ako si izbacila kupovni kruh

[Ogi]

Značaj ozime i jare pšenice u proizvodnji

U svijetu ozima pšenica zauzima veće površine i u prosjeku daje veće prinose od jare, iz čega proizlazi i njihov opći ekonomski značaj. Ozima pšenica daje ne samo veći nego i stabilniji prinos od jare. Pored navedenog, razlike između ozime i jare pšenice evidentne su:
-prema vremenu sjetve - ozima se sije u jesen te prezimljuje u fazi od nicanja do busanja, dok se jara sije u proljeće;
-prema dužini vegetacije - ozima ima dužu vegetaciju od jare pšenice;
-prema busanju - ozima jače busa od jare pšenice;
-prema otpornosti na zimu - ozima je otpornija na niske temperature;
-prema dužini stadija jarovizacije - ozima ima znatno duži stadij jarovizacije;
-prema otpornosti na visoke temperature i sušu - jara je otpornija od ozime;
-prema kvaliteti zrna - jara daje kvalitetnije zrno i brašno od ozime. U SAD-u ozima pšenica se sije na znatno većim površinama od jare; u zapadnoj i srednjoj Europi sije se skoro isključivo ozima pšenica; dok se na bivšem području SSSR-a jara pšenica uzgaja na više od 2/3 površine pod pšenicom uz prosječne niže prinose. Ozima i jara pšenica s ratarskog stajališta smatraju se gotovo kao dvije različite kulture. U Hrvatskoj veću važnost ima ozima pšenica.

Vise: http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/psenica.htm

[malus]

Ne znam ima li tko iskustva po pitanju perenalizacije pšenice(pretvaranja iz jednogodišnje u višegodišnju biljku)? Ja pokušavam nabavit sjeme već neko vrijeme, dopisivao, sam se sa Tim Petersom koji je uspio hibridizirati pšenicu i raž i pretvoriti ih u trajnice. Pšenica se primjerice hibridizira sa Thinopyrum intermedium, raž sa svojim divljim srodnikom.
Mislim da ću uspjeti doći do nešto sjemena.

Možete misliti prednosti ovakve pšenice... Nema sijanja svake godine, duboki korijenski sustav puno bolje iskorištava vodu i podnosi sušu, hranjiva se ne ispiru nego upravo suprotno, izvlači ih iz dubljih slojeva tla. Ovakvu pšenicu posijanu sa Lucernom, nije potrebno ni gnjojiti, bar ne u klasičnom smislu.

Mane ovakve hibridizacije su da pšenica ipak još ne živi trajno nego 4-5-6-7 godina i to u ovisnosti o klimi, što je blaža dulje živi. Mana je da su prinosi manji 20-30% u odnosu na klasičnu, zbog toga što jednogodišnja u zrenju sva hranjiva baci u sjeme, ova ipak mora preživiti pa dio i uskladišti u korijenu.

Evo link... Što mislite?

http://www.seedambassadors.org/Mainpage ... riumph.htm

[Ogi]

Zanimljivo ali meni treba slama za malčiranje i zemlja za rotaciju
Zanimaju me u pravilu samo stare vrste i mislim da je bolje mijenjati mjesto nego svake godine na istom uzgajati istu vrstu
Tu možeš vidjeti kako sam to zamislio: viewtopic.php?t=1334&start=0

[malus]

Zanimljivo ali meni treba slama za malčiranje i zemlja za rotaciju
Zanimaju me u pravilu samo stare vrste i mislim da je bolje mijenjati mjesto nego svake godine na istom uzgajati istu vrstu
Tu možeš vidjeti kako sam to zamislio: viewtopic.php?t=1334&start=0

Pa kao prvo sa sijanjem trajnica riješavaš potrebu za mijenjanje mijesta, jer hranjiva se crpe iz puno dubljeg profila tla nego kod jednogodišnjih, prosijavanjem Lucerne imaš obogaćivanje tla dušikom, sijanjem lucerne dva puta godišnje i pšenice jednom imaš dovoljno organskog hranjiva za zastiranje ili da ostaviš organski materijal na površini zemlje, trajnice će proći kroz njega i samo ga armirati.
Lucerna, koliko se sjecam ide do 9 m dubine sa korijenom i nemaš potrebu obogaćivat površinski sloj sa više organske materije nego ti nudi ova metoda.
Osim toga, frezanje uništava fizičku strukturu tla (mrvičavost) i pretvara ga u prašinu i bez obzira što stalno unosiš organsku materiju u tlo i sav trud aktinomiceta i ostalih mikroorganizama u formiranju humusa tokom cijele godine, poništiš to sa frezanjem.
Osim toga unosom ogr. materije u tlo frezanjem i oranjem remetiš prirodni tijek raspadanja, i kemijske procese u kolanju makronutrijenata, te za pravilan raspad moraš unositi vanjsko gnjojivo, pogotovo dušično. Bilo organskim putem, bilo kemijskim.

Dovodiš se u situaciju da moraš riješavati problem koji si sam i stvorio. Na to se uostalom i svodi konvenciionalna poljoprivreda, čije čedo je jednogodišnja pšenica.

Ja sam isto prije sijao jednogodišlju pšenicu i tražio sam vrstu "brkulju" koja je u Dalmaciji prije često sijana ali je izgubljena radi lošijih ili "lošijih" prinosa od modernijih sorata. Koju ti vrsto siješ?

[Ogi]

Neku staru vrstu koju ljudi u tom selu imaju odavno

Prvo ću probati bez frezanja odmah nakon žetve položiti slamu na zemlju i ostaviti do proljeća kada slijedi povrće a na jesen opet sijanje pšenice
Ako se odlučim na frezanje onda će to biti samo plitko

[malus]

Neku staru vrstu koju ljudi u tom selu imaju odavno

Prvo ću probati bez frezanja odmah nakon žetve položiti slamu na zemlju i ostaviti do proljeća kada slijedi povrće a na jesen opet sijanje pšenice
Ako se odlučim na frezanje onda će to biti samo plitko

Jesi li čitao možda o marc bonfilsovoj metodi : http://www.scribd.com/doc/23723659/Nat- ... rc-Bonfils.
To je metoda za ozimnu pšenicu. I inkorporira učenja Fukuoke iako je Bonfils to razvijao bez znanja o Fukuoki i njegovim načelima.

To bi ja provao. Što misliš? Recimo ja bi volio provat na 30-50 m2 po ovoj metodi. Ja se razmišljam, samo mi treba starinska ozimna sorta pšenice.

Tvoja metoda ima logike jer izmjenjuješ uzgoj povrća i pšenice, samo može li jednostavnije?

[Ogi]

Tvoja metoda ima logike jer izmjenjuješ uzgoj povrća i pšenice, samo može li jednostavnije?

Ako imamo na primjer 100m2 i želimo uzgajati povrće malčiranjem,
ne mogu zamisliti jednostavniji način od podijele zemlje na 2x50m2 i svake godine rotirati uzgoj pšenice i povrća
Na taj način imamo slamu za malč, pšenicu i povrće svake godine
Rotacija bi trebala pomoći obnavljanju hranjiva i umanjiti bolesti

[Marijanči]

jesi li čitao M. Fukuoka: Revolucija jedne slamke?

mene oduševila

[Ogi]

jesi li čitao M. Fukuoka: Revolucija jedne slamke?

mene oduševila

Jesam, mislim da Fukoka nije uzgajao povrće

[prima]

ima li netko informaciju gdje nabaviti sjeme neke stare sorte pšenice?

[Ogi]

ima li netko informaciju gdje nabaviti sjeme neke stare sorte pšenice?

Dobio sam pšenicu od susjeda na selu, koju siju već dugo
Ne znam koliko je to stara sorta

Trenutno imam samo manju količinu za sjeme koje planiram sijati na jesen
Iduće godine će biti za sve zainteresirane
Osim ako ti treba samo malo, to ti mogu odmah dati

viewtopic.php?t=1351

[prima]

hvala ogi ,
mislim da ću bar 500 m2 sijati pa mi ipak treba malo više, a pretraga po internetu mi ne daje baš nikakve rezultate (osim kupovine u SAD).
izgleda da ću i ja u raspitivanje po susjedstvu, iako mislim da su svi već odavno na tretiranim hibridima

nitko ne zna za neke prodavače?

PS imaš li volje malo napisati o uzgoju ( vidim da si već imao žetve), možda neki for dummies šalabahter?
ja nikad u životu nisam imala doticaja s uzgojem žitarica, jedino ono što se uči iz prirode i društva , a planovi veliki