Zemljani Zemljani
Košnica puna ljubavi
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Sadnja drveća
1, 2, 3  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Drveće
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Magnovey
Gost





PostPostano: 23.9.2007. ned. 20:42    Naslov: Sadnja drveća Citiraj i odgovori

Molim sve one koji hoce da se bace na rasad drveca da obrate paznju na godisnje doba. Ako zelite neko drvo presaditi nikako to nemojte raditi u prolece ili leto. Kako bi drvo moglo da se primi na novom tlu ono mora da "odboluje" neko vreme. Zato je najbolje rasaditi ga u kasnu jesen jer tako ce imati celu zimu da odboluje i docekati prolece i toplotu spremno. palac
[Vrh]
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 23.9.2007. ned. 21:34    Naslov: Citiraj i odgovori

hvalevrijedan post Smile
kolko si do sad šuma napravil? Very Happy
e kak se može učiti o drvima, i svemu tome, bed mi je opće priznat da mi je vrhunac prepoznat brezu Zubi
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Magnovey
Gost





PostPostano: 23.9.2007. ned. 21:41    Naslov: Citiraj i odgovori

Aaaaaaaa breza mi je omiljeno drvo. Pa znash kako, godine prouchavanja i skupljanja"zivih" pricha (ako znas nasta mislim). Nema knjiga niti linkova. Svoju oblast sam slabo poshumio i sve su to samo mlada stabla za sada. Ali polako. Sta te zanima?
[Vrh]
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 23.9.2007. ned. 21:52    Naslov: Citiraj i odgovori

Citat:
skupljanja"zivih" pricha (ako znas nasta mislim).

ne znam Smile
Citat:
Sta te zanima?

sve Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Magnovey
Gost





PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:01    Naslov: Citiraj i odgovori

Oooouuuu boze Ogi ce opet da reaguje vidim... Smile Pa znash kako, raspitivao sam se kod baka, zena i seljaka oko drveca. Imam ja svoj vrt kog zovem Artemidin vrt i tu sadim sve - od drveca do cveca! Moras mi malo precizirati pitanje jer mogu ja da razvuchemmmmm... Planirash da nesto rasadjujesh?
[Vrh]
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:03    Naslov: Citiraj i odgovori

Citat:
Nema knjiga niti linkova.

kaj je recimo ovo? Smile
http://www.sumfak.hr/~genetika/nastava/dendrologija-literatura.htm
Citat:
Moras mi malo precizirati pitanje jer mogu ja da razvuchemmmmm..

zasad ništ Cool
Citat:
Planirash da nesto rasadjujesh?

nisam mislil..
no... Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Magnovey
Gost





PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:11    Naslov: Citiraj i odgovori

A ne, pogreshno si razumeo. Mislio sam da JA nisam citao neke knjige niti trazio net za rasadjivanje i rad sa biljkama. Sve sam sam istrazivao. Pa u chemu je onda draz ako imas sve gotovo! Ja vise volim tezi put.
[Vrh]
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12062
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:12    Naslov: Citiraj i odgovori

Jesenska sadnja drveća

Kod izbora vrste uvijek vodite računa o tome što od stabla očekujete. Želite li tijekom cijele godine uživati u zelenilu, svakako ćete odabrati zimzelenu vrstu, a ako uživate u toplim bojama jeseni, preporučljivo je birati listopadne vrste koje u jesen mijenjaju boju listova
piše Marin KUKOČ, dipl. ing. agr.
U prošlim smo brojevima Vrta obradili teme vezane uz sadnju živice, ruža. Kako je jesen idealno vrijeme za sadnju gotovo sveg bilja, ovaj vam put donosimo tekst o jesenskoj sadnji drveća.
Iako sve gradsko zelenilo pridonosi poboljšanju uvjeta stanovanja, drveće, pogotovo ono velike krošnje, svakako ima svojih specifičnosti. Stablo kao takvo, osim svima dobro znane funkcije proizvodnje kisika, također hladi i pročišćuje zrak, smanjuje buku i apsorbira značajne količine prašine, a u novim naseljima dobra je zaštita od vjetra. Tako je, prema nekim autorima, u gradu potrebno 10 stabala po čovjeku kako bi se zadovoljile njegove potrebe za kisikom. Osim toga smatra se kako dobrim odabirom vrsta i pravilnim rasporedom sadnje, buku uz, primjerice, prometnice možemo smanjiti i za više od 60 posto. Svima nam je poznat osjećaj ugode kada se tijekom jakih ljetnih vrućina sklonimo pod krošnju kakvog drveta, ili pak automobil parkiramo u hladu uličnog drvoreda. Neke od vrsta svoju primjenu nalaze kao soliteri dok većinu vrsta nalazimo najčešće u drvoredima.

Soliterno drveće

Soliterno drveće, kako mu i samo ime kaže, sadi se zasebno, i kao takvo je najčešće središnji element vrta, parka. Kod njihova odabira treba voditi računa o površini vrta jer će se u velikim vrtovima mala stabla potpuno izgubiti, dok će velika stabla minijaturne vrtove zagušiti.
Imate li u vrtu dovoljno prostora, lijepo će izgledati i nekoliko stabala posađenih u skupini. Pritom sva mogu biti iste vrste, odnosno možete posaditi više vrsta koje će se međusobno nadopunjavati u svojstvima.
Kod izbora vrste uvijek vodite računa o tome što od stabla očekujete. Želite li tijekom cijele godine uživati u zelenilu, svakako ćete odabrati zimzelenu vrstu, a ako uživate u toplim bojama jeseni, preporučljivo je birati listopadne vrste koje u jesen mijenjaju boju listova.
Zanimljivo je odabrati i drveće s cvjetovima. Iako je cvatnja kratkotrajna, u vrijeme kada se drvo okiti brojnim cvjetovima, bit će to neopisivo lijep detalj.
Osim listova i cvjetova, osobnost svake pojedine vrste su i plodovi, koji se na granama vrsta koje plodonose zadržavaju tijekom više mjeseci.
I na kraju, treba spomenuti i koru drveća, kao posebno lijep detalj. Kora, osobito zimi, može, zbog svoje boje i teksture, biti posebno zanimljiv element svakog vrta.

Drveće za male vrtove

Kako se pretpostavlja da većina naših čitatelja pred kućom ima male obiteljske vrtove, nešto ćemo podrobnije kazati o vrstama drveća namijenjenih sadnji u tim malim vrtovima.
Za male je vrtove najpogodnije ono drveće koje, nakon što se potpuno razvije, neće narasti više od šest metara, odnosno one vrste koje se ne razrastu previše u širinu. Zato je vrlo važan dobar odabir vrsta. Iako će nam se nakon sadnje mladog stabla, prostor vrta možda učiniti prazan, ne treba pretjerivati u sadnji većeg broja stabala. Jednog dana, nakon što se razvije, odabrano stablo će biti savršena žarišna točka vrta. Prije same kupnje, doznajte što više podataka o vrsti koju ćete saditi. Doznajte visinu do koje se razvije odrasli primjerak te koliko brzo naraste do svoje maksimalne veličine.
Koristan je podatak i koliki je životni vijek vrste, te kakav je oblik krošnje odraslog stabla (piramidalni, stožasti, zaobljeni, padajući, šireći). Važno je doznati i preferira li vrsta sjenovite ili osunčane položaje, kakav tip tla, te je li joj odgovaraju klimatske prilike u području gdje će se saditi.

Priprema tla

Površinu gdje ćete saditi bilo bi dobro obraditi nešto prije. Kvalitetna se priprema sastoji u kopanju jame, dovoljno duboke i široke da se u nju smjesti korijenje. Širina jame bi trebala biti 1,5 do 2 puta većeg promjera od korijenove bale, a dubina tek nekoliko centimetara veća. Najbolje je sadnicu posaditi do one dubine na kojoj je bila posađena u kontejneru. Nikako se ne smije saditi preduboko, odnosno kod nagrtanja zemljom, korijenov vrat ne smije biti prekriven tlom.
Prije sadnje, sadnicu oprezno izvadite iz kontejnera, nikako je ne čupajući ni potežući. Najčešće će biti potrebno škarama ili pilom razrezati kontejner, odnosno razbiti ga čekićem ako se radi o keramičkim posudama.
S busena ne uklanjajte tlo. Biljku položite u iskopanu jamu. Jamu ispunite tlom. Kod jesenske sadnje nemojte dodati nikakva gnojiva, već eventualno popravite strukturu tla dodavanjem komposta.
Nakon zatrpavanja, tlo uokolo sadnice dobro nagazite nogom kako bi se omogućio bolji kontakt korijena s tlom.
Uz mnoge će stablašice biti potrebno postaviti kolac uz koji će se privezati, naročito u onim područjima gdje pušu jaki vjetrovi. Za privezivanje stabla uz kolac koristite platnene ili gumene vezice, a izbjegavajte žicu ili konop, koji bi se mogli urezati u koru mladog stabla.

Njega nakon sadnje

U prvoj je godini nakon sadnje mladoj stablašici potrebno pružiti mnogo njege. U zimskom je razdoblju dobro oko sadnice nasuti sloj treseta u debljini od oko tri centimetra.
U jesen i zimu, mnogi zaboravljaju na redovito zalijevanje biljaka u vrtu, u danima bez oborina. Mladom je stablu nakon sadnje potrebno mnogo vlage pa ne zaboravite na zalijevanje tijekom sušna vremena. Ponekad će biti potrebna i do dva zalijevanja tjedno. Naročito je o ovom potrebno voditi računa kod nas u priobalju, gdje jake bure zimi brzo isuše tlo.
Do proljeća, uz zalijevanje, povremeno prekontrolirajte je li sadnica dobro pričvršćena uz kolac. Neke će osjetljivije vrste pred zimu trebati zaštititi i od smrzavanja. Na koji način, doznat ćete u sljedećim brojevima Vrta.
Sljedećeg proljeća malčirajte tlo oko stabla te uklonite sve oštećene i bolesne grane. Godinu dana nakon sadnje možete ukloniti i kolce s većine vrsta, osim u vjetrovitim područjima gdje ih je potrebno ostaviti dvije godine nakon sadnje. I dalje redovito zalijevajte i kontrolirajte zdravstveno stanje biljaka.


SADNJA

Uz pretpostavku da će jednom zasađeno stablo na svome mjestu ostati dugi niz godina, vrlo je važno stvoriti određene preduvjete kako bi ono tijekom godina nesmetano raslo i razvijalo se.
Prije same sadnje i odabira vrste, odredite položaj u vrtu gdje planirate sadnju. Nije svejedno sadite li na osunčanom ili sjenovitom mjestu, u dijelu vrta blizu prometnice i sl. Svakako povedite računa i o tome jesu li na mjestu sadnje postavljene podzemne instalacije, vodovodne cijevi, kanalizacija, a koje bi korijenje stabala tijekom godina lako moglo oštetiti. Kada ste se konačno odlučili za vrstu, možete krenuti sa sadnjom.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12062
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:20    Naslov: Citiraj i odgovori

Kako posaditi drvo?
GDJE, ŠTO I KADA SADITI


Mjesto sadnje. Prije sadnje najbolje se posavjetovati sa stručnom osobom, jer pri izboru mjesta valja voditi računa o različitim faktorima kao što su položaj na parceli, vrsta tla, vrsta drveta, mogućnosti razvoja krošnje itd. Ovdje navodimo neka osnovna načela. Drveće s velikim listovima uspjeva dobro na polusjenotivim mjestima, gdje nije izloženo snažnom vjetru i jakom suncu. Kod drveća koje sadimo na padini, moramo znati da će osjetljivo drveće bolje uspijevati na sredini nego na vrhu ili u dnu padine. Drveće ne smije stajati preblizu zidova ili zgrada, jer tamo trpi pomanjkanje vode i svjetlosti. Osim toga, snažno korijenje drveća može oštetiti cijevi i temelje. Osjetljive vrste pak treba posaditi ispred toplog, osunčanog zida, gdje dobiju više topline i tako uspijevaju i u krajevima u kojima to inače nije moguće.

Izbor drveća. Osim uvjeta na prostoru gdje želimo saditi i kakvoće tla, za pravilan izbor dveća odlučujuća je namjera s kojom sadimo. Tako je npr. za manje vrtove najprimjerenije drveće koje naraste do 6 m u visinu. Ako na raspolaganju imamo prostor za samo jedno drvo, izaberimo ono koje nije privlačno samo u jedno godišnje doba. Možemo se odlučiti za drveće koje će nam nuditi zaštitu od pogleda i buke, za ono koje dobro uspijeva na onečišćenim područjima, te za ono koje će stajati samostalno i privlačiti poglede.

Vrijeme sadnje. Sadnice u loncima možemo saditi u svako godišnje doba, ali ne u razdoblju suše ili mraza. Sadnice s golim korijenjem, koje odbacuje listove, možemo saditi od druge polovice jeseni do prve polovice proljeća. Prezimno drveće s golim korijenjem koje je zimzeleno ili listopadno, sadimo sredinom jeseni ili u drugoj polovici proljeća, a poluprezimno drveće samo sredinom proljeća. Drveće s korijenskom grudom najbolje je saditi u prvoj polovici jeseni ili u drugoj polovici proljeća, a listopadno drveće u blagoj klimi možemo saditi i zimi.

SADNICE

Dvije su osnovne vrste sadnica za presađivanje drveća:
- sadnice s golim korijenom
- sadnice s korijenskom grudom (u „kontejneru” – ovitku ili loncu)

Sadnja sadnica golog korijena (iščupana, izvađena sadnica; pri sadnji na korijenu nema busena zemlje koji obavija korijen)
Prednosti
- zapravo je riječ o 1- do 3-godišnjoj mladici bilo kojeg stabla pažljivo
izvađenog iz zemlje (sa što više neoštećenog korijenja!)
- lako se prenosi i transportira (iako je potreban oprez jer se sadica golog korijena razmjerno brzo isušuje)
- mogu se pronaći u prirodi i izabrati prema veličini i razvijenosti krošnje
- povoljne cijene u rasadnicima (povoljnije u odnosu na kontejnerske!)
Nedostaci
- sadnja je moguća samo u toplom dijelu jeseni te u proljeće do kraja ožujka
- potreban je oprez pri rukovanju i dobra zaštita korijena od smrzavanja i isušivanja
- potrebna je veća količina kvalitetne sadne smjese (rahla zemlja, treset, humus...) te oprezno raspoređivanje korijena u rupi za sadnju

Sadnja sadnica s korijenskom grudom (sadnice uzgojene u plastičnim ili drugim vrstama posuda /kontejnera/vreća unutar kojeg se razvio kompletan korijenov sustav koji se u cijelosti prenosi pri sadnji.)
Prednosti
- može se saditi gotovo tijekom cijele godine
- minimalna oštećenja korijena, i značajno lakše primanje stabla na novoj lokaciji (ipak, i ovakva sadnica treba iste uvjete na novoj lokaciji kao i sadnica gologa korijena)
- omogućuje lakše skladištenje, odgađanje sadnje i sveukupno manju skrb prije sadnje
Nedostaci
- ponekad kontejneri mogu sadržavati veću količinu zemlje koja može biti problem u transportu
- visoka cijena nabave (iako to postaje sve manji problem!)
- ograničena ponuda vrsta i sorti

RUPA ZA SADNJU

Rupu je najbolje iskopati nekoliko tjedana, ili čak mjeseci prije sadnje, jer se tako omogućuje dobro rahljenje i slijeganje tla.

Veličina rupe ovisi o veličini korijena, a minimalni kriterij nalaže veličinu rupe koja će omogućiti normalno rasprostiranje sveukupnog korijena u rupi, te nešto slobodnog prostora uz rub rupe. Načelno, bilo bi dobro da je rupa dva puta veća od korijenske grude. U hobističkim i aktivističkim uvjetima (sadnja u tvrdom tlu, pošumljavanje, nepravilan oblik korijena...) to nije uvijek lako postići pa ne treba ni biti izvor pretjerano velikih frustracija, iako jest važno. Zato pažnju treba posvetiti dubini sadnje.

Dubina sadnje određena je činjenicom da stablo na novoj lokaciji treba biti posađeno na istoj dubini na kojoj je bilo u tlu prije presađivanja. Neovisno o tome koliko ste duboku rupu iskopali, stablo uvijek treba biti u istom visinskom odnosu prema površini tla. Drugim riječima, ako je rupa duboka, ne sadite stablo duboko, već podaspite dno rupe kvalitetnom sadnom smjesom i onda na njoj napravite (utabajte!) čvrst oslonac za korijen na potrebnoj visini.

SADNJA

Prije nego je posadimo, sadnicu je potrebno izdašno zaliti. Sadnice golog korijena stavimo nekoliko sati u vjedro s vodom kako bi se korijen posve natopio vodom. Bilo bi dobro da i sadnice s korijenskom grudom najprije stavimo u posudu s vodom.

Postoje dva pristupa u sadnji drveća. Prema jednom, tradicionalnom, mladice ne treba vezati uz palicu za oslonac, jer će time prije ojačati i biti ustanju stajati samostalno. Drugi je pristup da se mladica veže uz potpornu palicu, čime se osigurava od oštećenja nastalih naletima vjetra.

Najbolje vrijeme za sadnju je rano ujutro ili navečer, dakle kada nema sunca.

a) Sadnice gologa korijena. Na dnu rupe treba oblikovati stožac od sadne smjese. Sadnicu položimo u rupu, a korijenje jednakomjerno rastresemo preko stošca zemlje. Letvicom provjerimo nalazili se sadnica na pravoj visini. Rupu zatim napunimo zemljom, koju treba lagano utabati. Treba paziti da sadnica stoji okomito. Oko mjesta gdje smo usadili biljku napravimo jarak za zalijevanje. Na koncu temeljito zalijemo da se zemlja oko korijena zamulji.
Savjet: Biljke s golim korijenom rastu brže ako im prije nego ih posadimo obrežemo sve oštećeno korijenje do zdravog drveta. Ipak, pri tome treba biti štedljiv – presađenoj biljci svaki je korijenčić dragocjen u preživljavanju „transplantacijskog šoka”.

b) Sadnice s korijenskom grudom. Kod ovih sadnica, korijenje tvori zajedno sa zemljom kompaktnu grudu zavijenu u ovitak. To su sadnice koje su već razvile sitno korijenje. Ovitak oko korijenske grude štiti korijen. Obično je izrađen od organskog materijala koji se u tlu raspadne. Možemo naći i plastične ovitke, koje je potrebno razrezati i odstraniti, ali tek onda, kada je biljka već postavljena u rupu. Sadnicu uvijek podižite i nosite držeći je za korijensku grudu, nikada za stablo.
Najbolje vrijeme za sadnju ovih sadnica je proljeće. Na dno iskopane jame treba staviti nešto razrahljene sadne smjese, na koju postavimo sadnicu. Pazimo da je gornji rub korijenske grude u visini tla. Zatim pažljivo odvežemo ovoj i potrgamo konce. Ukoliko je ovitak izrađen od prirodnih materijala, nije ga potrebno skidati jer će se sam raspasti u zemlji. Sadnom smjesom napunimo rupu oko korijenske grude i utabamo je. Pazimo da između ne ostane praznih prostora, te da biljka stoji uspravno. Na vanjskoj strani grude zabijemo potpornu palicu, i to ukoso na smjer vjetra. Na nju pomoću uzice od konoplje pričvrstimo stablo. U zemlji oko drveta napravimo jarak za zalijevanje. Biljku dobro zalijemo i potom cijeli prostor na kojemu smo sadili prekrijemo zaštitnim pokrovom – malčem.
Savjet: Malčiranje (od engl. mulch – zaštitni pokrov) je vrlo dobar način zaštite mladice od isušivanja i rasta korova. Malč se može načiniti od kore drveća, slame, piljevine, otpalog lišća ili pokošene trave (ako nije tretirana herbicidima). Njime se pokrije zemlja u koju je posađena mladica, ali tako da malč ne dodiruje stablo mladoga drveta. Pokrov treba biti visok oko 10 centimetara i zaliven vodom.

c) Sadnice u loncima. Ove sadnice uzgojene su u loncima i bile su više puta presađene. One su razvile već toliko korijenčića da ih možemo saditi kad god želimo (osim kad je tlo sasušeno ili zaleđeno) – dakle i onda kada cvjetaju i nose plodove.
Sadnicu najprije dobro zalijemo, zatim korijensku grudu izvadimo iz lonca. Ako ne ide van, lonac razrežemo vrtnim škarama. Sadnicu stavimo u jamu toliko duboko da je gornji rub korijenske grude u visini tla. Rupu zatim napunimo sadnom smjesom. U zemlji oko biljke napravimo jarak za zalijevanje. Raspršenim mlazom vodom zemlju dobro zalijemo, a kad voda ponikne, zalijemo još jednom. Na vanjskoj strani korijenske grude u zemlju zabijemo potpornu palicu, i to ukoso. Na nju s uzicom od konoplje pričvrstimo stablo. Ako je drvo veće, oko njega zabijemo tri palice. Svaku povežemo s deblom tako da je traka blago napeta.

Kontakt osoba za sadnju drveća na Banovini:
Dario Sambunjak, dr. med.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:20    Naslov: Citiraj i odgovori

ogi nije valjda da si to sve utipkaval? Shocked Smile
Kod:
 Pa u chemu je onda draz ako imas sve gotovo!

istina, no onda u 7 života ne bi uspel stvorit osnovno znanje kolko toga ima(m)
ja učim na pograškama, posadil sam jagode na početku ljeta, i u zalud ih zalijeval.. eto, sljedeće godine valjda bum prije počel, takvim no metodama pogreškama nikad nebum postal cvećar Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Magnovey
Gost





PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:22    Naslov: Citiraj i odgovori

A zasto to? Lako je skinuti sa neta, zar nije bolje da dajemo savete iz lichnog iskustva?
[Vrh]
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12062
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:22    Naslov: Citiraj i odgovori

Pitanja i odgovori o šumama

Koliko Zemljine površine zauzimaju šume?

Šume prekrivaju oko 30 posto kopnene površine našega planeta. Godine 2005. pod šumama je bilo ukupno 4 milijarde hektara zemlje, što je za trećinu manje nego prije 10.000 godina, kada se čovjek počeo baviti poljoprivredom. (100 hektara jednako je jednom četvornom kilometru)

Gdje ima najviše šuma?
Šume su u svijetu nejednako raspoređene. Deset zemalja najbogatijih šumama, koje obuhvaćaju dvije trećine svih šuma na Zemlji, su Ruska Federacija, Brazil, Kanada, Sjedinjene Države, Kina, Australija, Demokratska Republika Kongo, Indonezija, Peru i Indija.

Što je to primarna šuma?
Prosječno u svijetu, više od jedne trećine svih šuma su primarne šume, koje se definiraju kao šume u kojima nema jasno vidljivih znakova ljudske aktivnosti i u kojima ekološki procesi nisu znatnije narušeni. Šest milijuna hektara primarnih šuma gubi se svake godine zbog deforestacije i modifikacija do kojih dolazi uslijed selektivnog krčenja i drugih ljudskih intervencija. Samo oko 20% svjetskih šuma ostalo je u velikim netaknutim područjima. To su tropske šume, šume mangrova, obalne i močvarne šume. Monsunske i decidualne (ostatne) šume rastu u sušnijim i planinskim područjima. Primarne šume staništa su različitih životinjskih i biljnih vrsta, te kulturno raznorodnih domorodačkih naroda i plemena koji održavaju duboku povezanost s okolišom u kojem žive, katkad već milijunima godina.

Zašto su šume korisne?
Drveće čini osnovu mnogih prirodnih sustava. Ono pomaže u očuvanju tla i vode, zaustavlja lavine, sprečava stvaranje i širenje pustinja, štiti obalna područja i stabilizira pješčane dine. Šume su najvažniji čuvari Zemljine bioraznolikosti, jer u njima živi i do 90% svih poznatih životnih vrsta na kopnu.
Drveće i žbunje ima ključnu ulogu u životu seoskih zajednica. Ono je izvor drvne građe, drva za loženje, hrane, krmiva, esencijalnih ulja, ljepila, smole, lateksa, lijekova i hlada.

Kako šume sprečavaju globalne klimatske promjene?
Ugljični dioksid je tzv. staklenički plin čije se nakupljanje u atmosferi smatra uzrokom globalnih klimatskih promjena. Drveće upija ugljični dioksid iz zraka i koristi ga za sintezu šećera i drugih složenih molekula poput celuloze i lignina, te ih ugrađuje u svoja stabla, grane, korijenje, lišće i koru. Oko 50% suhe tvari stabla čini ugljik. Procjenjuje se da je u šumskoj biomasi u svijetu pohranjeno oko 283 gigatona ugljika. U razdoblju od 1990 do 2005, šumska biomasa smanjila se u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Ukupno u svijetu, količina ugljika pohranjena u šumskoj biomasi godišnje se smanjuje za 1,1 gigatonu (što odgovara 4 milijarde vreća ugljena od 25 kilograma).
Gubitak prirodnih šuma pridonosi globalnoj emisiji ugljičnog dioksida više nego cjelokupni promet ljudi na našem planetu. Stoga je sprečavanje deforestacije vrlo djelotvoran način smanjivanja emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Među ostalim rješenjima su povećavanje energetske učinkovitosti, smanjivanje potrošnje energije, te uporaba ekološki čistih izvora energije.

Kojom brzinom nestaju šume na Zemlji?
Danas u svijetu ima oko 6,5 milijardi ljudi. Procjenjuje se da će do 2042. taj broj porasti na 9 milijardi. Povećanje poljoprivrednih i industrijskih potreba, porast broja stanovnika, siromaštvo i zahtjevi tržišta glavni su uzroci uništavanja šuma (deforestacije). Najveći dio raskrčenih šuma pretvara se u poljoprivredna zemljišta. Količina drva posječenog za potrebe gradnje i grijanja je 2005. godine dostigla 3.1 milijardu kubnih metara.
Diljem svijeta, deforestacija se nastavlja strahovitom brzinom: godišnje nestaje 13 milijuna hektara zemlje, što odgovara površini Grčke. Šume najbrže nestaju u Africi i Južnoj Americi. U Aziji, gdje je 1990-tih bilježen gubitak šumskih područja, u proteklih se pet godina situacija promijenila, uglavnom zbog velikih akcija pošumljavanja u Kini. U Europi se površina pošumljenog tla također povećava. To, međutim, nije razlog za samozadovoljstvo Europljana: ako se izuzme ruski dio Europe, danas postoji još samo oko 1% od šuma koje su prije nekoliko tisuća godina pokrivale veliki dio površine toga kontinenta. Situacija nije ništa bolja ni u Sjevernoj Americi: 95% šuma kontinentalnog dijela Sjedinjenih Američkih Država uništeno je od vremena prvih Europskih doseljenika do danas.

Gdje bi se drveće ponajprije trebalo saditi?
Sa stanovišta drvne industrije, uvjeti za rast drveća u zemljama južne polutke bolji su nego u većini industrijskih zemalja. Plantaže drveća na južnoj polutci mogu godišnje proizvesti 10-20 kubnih metara drva po hektaru, što je znatno više nego na plantažama u većini krajeva sjeverne polutke, te 10 do 20 puta više od prosječnog rasta u prirodnim šumama diljem svijeta.
Globalna inicijativa Plant the Planet: Billion Tree Campaign potiče sadnju drveća u četiri ključna područja: 1) uništene prirodne šume i nepošumljena divljina; 2) farme i seoska područja; 3) plantaže kojima se upravlja na ekološki održiv način i 4) gradski prostori. Posađena stabla moraju biti prilagođena lokalnim uvjetima, a miješanje vrsta poželjnije je od sadnje monokultura. Mnoge vrste drveća imaju ekonomsku vrijednost, osobito za siromašnije stanovništvo, pa su stoga pitanja vlasništva, pristupa i prava na uporabu jednako važna kao i broj posađenih stabala.

U čijem su vlasništvu šume i drveće?
Oko 80% šuma u svijetu je u javnom vlasništvu, no privatno vlasništvo nad šumama je u porastu, osobito u Sjevernoj i Srednjoj Americi te Oceaniji. Oko 11% svjetskih šuma proglašeno je rezervatima biološke raznolikosti. Te su šume uglavnom, ali ne i uvijek, u zaštićenim područjima.

Kontakt osoba za sadnju drveća na Banovini:
Dario Sambunjak, dr. med.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 12062
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:26    Naslov: Citiraj i odgovori

Magnovey je napisao/la:
A zasto to? Lako je skinuti sa neta, zar nije bolje da dajemo savete iz lichnog iskustva?

Naravno..ima mjesta za sve Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
filo



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 2386

PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:32    Naslov: Citiraj i odgovori

ali ja bi knjiiigeeee.. ne da mi se to čitat na kompu, bleeee
dajte bar pucajte podcast pa da skidam i slušam na mp3 playeru Cool
i da čujem vaš glas Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Magnovey
Gost





PostPostano: 23.9.2007. ned. 22:33    Naslov: Citiraj i odgovori

Zakon! Potpuno se slazem sa Mihailom! Suma je jedini hram. Evo ti moja misao - Mislite da su samo svi ljudi razlichiti? Samo pogledajte svako drvo i videcete da nijedno nema IDENTICHAN oblik! Very Happy
[Vrh]
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Drveće Vremenska zona: GMT + 02:00.
1, 2, 3  Sljedeća
Stranica 1 / 3.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan