Zemljani

[ogi]

Živčani sustav čovjeka tijekom evolucije naslijedio je tri razine putem kojih funkcionira i nadzire organizam. Prva razina je leđna moždina koja je zadužena za reflekse (istezanje i pokreti mišića, održavanje dijelova tijela u željenom položaju).

Druga razina su niži dijelovi mozga, zaduženi za podsvjesnu kontrolu, dakle djeluju ispod razine svijesti (produžena moždina, mali mozak) kojom se regulira npr. funkcija disanja i kontrola krvnog tlaka.

Treća razina su viši dijelovi mozga ili razina kore velikog mozga, dio mozga zadužen za našu svijest u kojoj je veliko područje za pohranu informacija. Ovo područje isto tako regulira stanja budnosti i sna.

Kognitivne funkcije središnjega živčanog sustava: mišljenje, pamćenje i učenje u funkciji su kore velikog mozga (koja je njegov najveći dio i u kojoj je smješteno oko 10 milijardi živčanih stanica). To su ujedno i voljne funkcije koje su najkasnije stečene i koje u procesu starenja prve stradaju. Mišljenje, pamćenje, učenje i svijest su tijesno međusobno povezani. Mozak je organ koji se tijekom života mijenja. On normalno čini pedeseti dio tjelesne težine čovjeka (prosječno teži između 1000 do 1500 grama), a u adolescenciji doseže definitivnu veličinu. Osnovna jedinica mozga je živčana stanica ili neuron. Živčane stanice međusobno kontaktiraju preko spojeva koje zovemo sinapse, a tu komunikaciju osiguravaju kemijske tvari (moždani glasnici ili neurotransmiteri).

Mozak obrađuje informacije iz različitih dijelova tijela, kao i one koje prima izvana, za vrijeme dnevnog izlaganja tjelesnom, društvenom i elektromagnetskom okolišu i određuje kako će tijelo reagirati. On je kontrolor koji nadzire rad mišića, rad unutarnjih organa i izlučivanje žlijezda, a zadužen je i za naše emocionalne reakcije. Mozak čine velike količine vode (siva masa - kora oko 85%, a bijela masa oko 70% vode), od čvrstih sastojaka masti čine 40 do 75%, bjelančevine 40%, a ostatak su ugljikohidrati, neorganske soli i organski spojevi. Kad je organizam u mirovanju, na mozak odlazi gotovo 1/5 cjelokupne potrošnje kisika.

Mozak kao energetski potrošač
Da bi obradio sve ulazne informacije i potaknuo sve dijelove tijela na usklađen odgovor, mozak troši velike količine energije (20% ukupne energije troši se na njegovo funkcioniranje). Istodobno se energija troši za izradu moždanih kemijskih glasnika koji se stvaraju u moždanim stanicama i moraju se prenositi do živčanih završetaka.Glavna hrana i izvor energije za moždane stanice su ugljikohidrati, odnosno glukoza. Istodobno, moždane stanice neprestano izvlače zalihe šećera iz krvi da bi popunile "energetske spremnike". Ugljikohidrati su glavni izvor energije i za druge stanice i organe našeg organizma te su ujedno temelj piramide pravilne prehrane gdje čine 55 do 60% dnevnoga kalorijskog unosa.

Pamćenje je pohranjivanje (urezivanje informacija) i spremnost da tu informaciju "prizovemo u svijest", učenje je sposobnost živčanog sustava da pohrani zapamćeno, dok je mišljenje obrada primljenih informacija koje stalno pristižu preko osjetilnih organa.

Čimbenici koji općenito utječu na umne sposobnosti su: zdravstveno stanje, stupanj obrazovanja i bavljenje stalnom tjelesnom i mentalnom aktivnošću koja je primjerena životnoj dobi.

Za očuvanje umnih sposobnosti savjetuje se stalna fizička i psihička aktivnost. Svaki dan treba nastojati naučiti i spoznati nešto novo, uključiti tzv. "mentalni trening". Drugim riječima navika trajnog učenja i doživotnog usavršavanja osigurava stvaranje novih veza među živčanim stanicama i očuvanje intelektualnih funkcija do duboke starosti. Ponavljanje jedne te iste informacije ubrzava i pospješuje prijelaz kratkotrajnog u dugotrajno pamćenje.

Čovjek daleko bolje može zapamtiti mali broj dobro proučenih informacija nego veliki broj površno naučenih podataka. Zapisivanjem misli i dojmova, jačamo kreativni um. Kreativno nas uči kako nastaju nove ideje, kako procijeniti problem sa više perspektiva. Mozak odgovara na pitanja koja mu postavimo, pa ako su ona ograničena, ograničeni su i odgovori. Tjelesno vježbanje i stalna fizička aktivnost pojačavaju cirkulaciju i dovode više kisika u mozak (poboljšava pamćenje za 1%), dok se srčanorespiratorna aktivnost povećava za do %. Vježbanje vratne kralježnice i pokreti vrata (vrat istegnut 0 sekundi unatrag) nužni su za uspostavljanje odgovarajuće cirkulacije tekućina u hrskavičnim diskovima vratne kralježnice. Težina glave istiskuje vodu iz diskova. Da bi se voda vratila mora se stvoriti sila vakuuma, a to se postiže upravo pokretima unatrag. Na taj način se postiže i bolja prokrvljenost vratne kralježnice.

Važno je i dovoljno sna (7 do 8 h) jer se na taj način osigurava obnova i odmor moždanih stanica. Malo sna dovodi do gubitka energije i pojačanog osjećaja umora, razdražljivosti i promjene raspoloženja te pada koncentracije.

Što se savjetuje u prehrani?
Za normalno funkcioniranje moždanih stanica te očuvanje i poboljšanje umnih sposobnosti posebno se preporučuje:

* riba (osobito plava - srdele, skuše, tune), riječna riba - pastrva, hladno vodna - losos, haringa koje su bogate omega- višestruko nezasićenim masnim kiselinama - ribe su "najbolja hrana za mozak"
* najbogatiji biljni izvor omega- masnih kiselina su sjemenke i ulje lana (npr.: jušna žlica mljevenih lanenih sjemenki dodanih u "light" jogurt)
* integralne žitarice (cjelovito zrno, pahuljice, posije, klice (svježe i pržene) integralna tjestenina, riža, peciva, sadrže ugljikohidrate koji se sporo otpuštaju u krv, stvaraju dulji osjećaj sitosti, a moždane stanice su ravnomjernije opskrbljene glukozom, njihovim "osnovnim gorivom". Uz to su ovi proizvodi bogati vitaminima B skupine koji su nužni za normalan metabolizam živčanih stanica
* fermentirani mliječni proizvodi i probiotici: (kefir, bioaktiv, acidosalus)
* mladi kravlji sir i tofu (sir od soje), koji osim vitamina B skupine sadrže i minerale: Ca, Mg, i P. Oni su važni za normalnu funkciju živčanih stanica
* mahunarke (grah, grašak, leća, soja) bogate su fosforom i lecitinom koji je sastavni dio stanične opne živčanih stanica
* orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci) bogati su vitaminom E koji usporava starenje živčanih stanica i njihovu funkcionalnu sposobnost. Mogu se kombinirati sa sušenim voćem (marelice, smokve, grožđice) koji sadrže beta karoten (provitamin A) i magnezij koji su važni za prokrvljenost i normalnu podražljivost živčanih stanica
* sjemenke (bundeve, suncokreta, sezama) bogate su mineralom cinkom koji je važan za stanične funkcije, za regulaciju normalne razine masnoće i šećera u krvi
* matična mliječ iznimno je bogata vitaminom B koji regulira metabolizam (savjetuje se kod intelektualnoga i fizičkog zamora te kod napetih osoba jer ima smirujući učinak regulirajući izlučivanje hormona stresa. Pomaže u sintezi acetilholina, prijenosnika živčanih impulsa te tako poboljšava funkcije pamćenja. Matična mliječ osvježuje cijeli organizam i pomlađuje ga.

Mentalna detoksikacija
Za moždane stanice važna je količina informacija koju tijekom dana primaju. Dominira li intelektualni rad u ukupnoj dnevnoj aktivnosti, ili smo pod stresom, to dovodi do iscrpljivanja kemijskih prijenosnih tvari u mozgu, što osjećamo kao umor. Najčešće dolazi do smanjivanja živčanih prijenosnika: acetilholina i noradrenalina.

Vježbe opuštanja i tehnike relaksacije mogu pomoći u vraćanju organizma u stanje ravnoteže i smanjenja umora. Meditacija povećava količinu sive tvari u mozgu i smanjuje stanjivanje čeonog dijela kore mozga vezano uz njegovo starenje. Osobe koje veći dio radnog dana provode u uredima, sjedeći, nepravilnim držanjem tijela mogu utjecati na nastanak ili pogoršanje zdravstvenih tegoba (sjedenje je i najnepovoljniji položaj za kralježnicu), pa se savjetuje pri dugotrajnom sjedenju praviti kraće stanke, ustati, protegnuti noge, razgibati vrat ili se obratiti stručnoj osobi kako bi uključili specifične korektivne vježbe jačanja i istezanja mišića. Vježbe, uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost (najmanje pola sata šetnje, vožnje bicikla ili drugog oblika rekreacije) i pravilnu hidraciju organizma mogu pomoći u zaustavljanu procesa koji vode prema degenerativnim promjenama kralježnice.

Živčani sustav je stalno aktivan, pa i onda kada spavamo, stoga je važno da taj najfiniji i najosjetljiviji mehanizam ne preopteretimo pogrešnim životnim navikama i nerealnim ciljevima.

Čimbenici rizika za gubljenje umnih sposobnosti su:

1. Stres i stresne emocionalne reakcije (sa svojim ranim znacima: tjeskoba, apatija, duševni zamor, razdražljivost, česte promjene raspoloženja, fizička iscrpljenost, glavobolja i nesanica te smanjenje ili povećanje tjelesne težine). Tijekom stresa izlučuju se stresni hormoni (adrenalin, kortizol) i ujedno se mijenja jačina aktivnosti pojedinih moždanih centara, što dovodi do neravnoteže u proizvodnji kemijskih glasnika preko kojih živčane stanice komuniciraju.

2. Pretjerana konzumacija kave i kolanapitaka koji sadrže kofein, a koji je i stimulator središnjega živčanog sustava i istodobno jak diuretik (ima i dehidracijski učinak, odnosno dodatno "izvlači" vodu iz organizma). Kofein oslobađa energiju iz energetskih rezervi, a previše kofeina prazni te rezerve, što može pridonijeti smanjenoj koncentraciji ili sindromu kroničnog umora. Jedna šalica kave ima oko 85 mg kofeina, dok kolanapici sadrže oko 50 mg kofeina. Savjetuje se piti najviše do dvije šalice kave na dan. Svi koji piju 4 do 6 šalica tijekom dana imaju razinu ukupnog kolesterola za 0,3 mmol/l višu nego vršnjaci koji je ne piju.

3. Prevelika količina alkohola, odnosno prekomjerna svakodnevna potrošnja dovodi do poremećaja u metabolizmu masti s posljedicom zadebljanja krvnih žila i gubitkom njihove elastičnosti, što povećava rizik za krvarenja i degenerativne bolesti kao i za slabljenje kognitivnih funkcija mozga. Mjerenje brzine strujanja krvi u mozgu pokazalo je da su alkoholičari "žilno" stariji za 10 godina u usporedbi s drugim osobama njihove dobi.

4. Nedovoljan unos vode (dehidracija) nepovoljno utječe na moždano tkivo budući da je ono u prosjeku 85% građeno od vode i iznimno je osjetljivo na njezino neunošenje. U uvjetima dehidracije, moždane stanice počinju se skupljati, funkcionalno slabe, dok je prijenos impulsa preko prijenosnog sustava usporen, a kod starijih osoba i izgubljen. Prepoznatljivi simptomi koji se mogu pojaviti su: umor, razdražljivost, smetenost i lošija koncentracija. Voda je nužna za stvaranje hidroelektrične energije potrebne za prijenos živčanih podražaja. Tijekom dana savjetuje se popiti najmanje 8 čaša od 2 dl obične ili mi-neralne negazirane vode.

5. Pušenje (aktivno i pasivno) dovodi do smanjenja prijenosa kisika putem eritrocita (crvenih stanica krvi), što oštećuje unutrašnju stijenku krvnih žila i ubrzava njihovo ovapnjenje, a to nakon određenog vremena može dovesti do slabljenja kognitivnih funkcija, prije svega pamćenja, (blaga zaboravnost), a kod nekih osoba može imati i progresivan tijek osobito u starijoj životnoj dobi.

6. Nepravilna prehrana (prevelika količina zasićenih masti životinjskog podrijetla povećava količinu ukupnog i LDL kolesterola što ubrzava aterosklerozu svih krvnih žila, pa i krvnih žila mozga.

U prehrani treba izbjegavati:
a) zasićene masnoće životinjskog podrijetla (suhomesnati proizvodi, iznutrice, konzervirani mesni proizvodi), višestruku upotrebu jednog te istog ulja, primjerice u fritezama,

b) transmasne kiseline, "umjetne masnoće" iz margarina, krekera, grickalica, lisnatih tijesta, kroasana, forneta, čipsa, koje su dobivene industrijskom preradom,

c) koncentrirane ugljikohidrate (rafinirane) koji sadrže bijeli šećer i brašno kao što su kolači i slatkiši, koji nas opterete nepotrebnim kalorijama, a organizam ih u višku pretvara u mast,

d) umjetne napitke sa tzv. kozmetičkim aditivima (umjetnim bojama i sladilima) kao što su aspartam i sl.

Najčešći simptomi i znaci iscrpljenosti živčanih stanica su: gubitak koncentracije, bezvoljnost i usporenost, nesanica, razdražljivost, blaga vrtoglavica, nekontrolirani bijes, nemogućnost ispunjavanja svakodnevnih obveza.

Ne prepoznaju li se na vrijeme znaci kroničnog umora i dugotrajnog stresa, mogu se pojaviti i simptomi slični depresivnim stanjima, kada pojedini moždani centri po-staju potpuno neaktivni.

Kako najbrže možemo pomoći "vraćanju u ravnotežu" živčanih stanica?

* izaberite najtišu prostoriju u stanu
* svakodnevno provesti 20 do 30 minuta u miru (sami)
* osloboditi se i "izbaciti" iz glave svaku misao
* zatvoriti oči, opustiti se i duboko disati
* usredotočiti se samo na zvuk disanja
* pritom pri udisanju vizualizirati kao da udišemo najčišći planinski zrak, a pri izdisanju kao da izdišemo "sivilo smoga ili duhanskog dima". Ova jednostavna vježba opuštanja ima učinak kao nekoliko sati zdravog sna.

Piše: Slađana Divković, dr. med., ACU Medic Centar, Zagreb

[Waits]

Što je matična mliječ?

[milevaindia]

"Kako najbrže možemo pomoći "vraćanju u ravnotežu" živčanih stanica?

* izaberite najtišu prostoriju u stanu
* svakodnevno provesti 20 do 30 minuta u miru (sami)
* osloboditi se i "izbaciti" iz glave svaku misao
* zatvoriti oči, opustiti se i duboko disati
* usredotočiti se samo na zvuk disanja
* pritom pri udisanju vizualizirati kao da udišemo najčišći planinski zrak, a pri izdisanju kao da izdišemo "sivilo smoga ili duhanskog dima". Ova jednostavna vježba opuštanja ima učinak kao nekoliko sati zdravog sna".


meditacija............

[Salem Melody]

E, Ogi...
Jesi li se susret s holografijom i njezinim teorijama koje pobijaju ovo što si gore c/p-ao?

[filo]

[ogi]

http://www.coolinarika.com/clanak/hrana-za-mozak

[ica]

[ica]

Matična mliječ je kompleksna prirodna materija koja se stvara u specijaliziranim pčelinjim žlijezdama. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih (proteini), energetskih (masti i ugljikohidrati), anorganskih (minerali), zaštitnih (vitamini) i drugih sastojaka. Ovom hranom, koju u nekim zemljama zovu «kraljevskim želeom» (gelee royale, royal jelly), pčele radilice hrane ličinke, matice i trutove. Prema izgledu je homogena, gusta, neprozirna i kremasta supstanca bijele do blijedožućkaste boje. Karakterističnog je mirisa i kiselkastog, pomalo ljutog okusa. Kemijski joj je sastav veoma složen; osnovni sastojci su voda (60 do 70%), bjelančevine (10 do 18%), šećeri (10 do 17%), masti (do 5,5%), te 0,7 do 1,5% anorganskih tvari i vitamina. Matična mliječ sadrži vitamine B-kompleksa s posebno visokom koncentracijom vitamina B5 i B6. U njoj su i različiti minerali, te vitamini A, C, D i E, enzimi, 18 vrsta aminokiselina, kao i mnoge tvari koje sprečavaju razvoj i razmnožavanje bakterija i virusa; a sadrži i posebnu vrstu nezasićene masne kiseline 10-HDA (10-hidroksi-decenionske kiseline) koja u prirodi postoji samo u matičnoj mliječi i nije ju moguće umjetno proizvesti. Matična mliječ je jedini prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku, supstance koja širi krvne žile i zato povoljno djeluje kod povišenog krvnog tlaka. Oko 3% njenog sastava još uvijek nije identificirano. U prirodi ne postoji drugi izvor ovakve supstance niti ju je moguće umjetno proizvesti.


evo da se zna ...

[Luna]

[ogi]

Voce i povrce ne samo da je puno vitamina i minerala, ono takodjer sadrzi skupinu kemijskih spojeva koji mogu zastititi mozak od Alzheimerove bolesti.

Temeljem velikog broja znanstvenih dokaza da su odredjeni flavonoidi i drugi kemijski spojevi pronadjeni u biljkama, ukljucujuci voce, povrce, zeleni caj, kakao i crveno vino, znanstvenici su dosli do spoznaje da te namirnice pojedincima koji pate od Alzheimerove bolesti mogu biti korisni, te pruziti zastitu od bolesti ali i od njenog razvoja u buducnosti.

Dr. Williams, biokemicar na Kings Collegeu u Londonu, kaze: "Bilo je nekih intrigantnih epidemioloskih studija koje dokazuju da potrosnja flavonoida kojima je bogato povrce i voce, te crno vino, odgadaju pocetak bolesti.Ovi rezultati dobiveni klinickim ispitivanjima brojnih istrazvackih grupa, ukljucujuci i nasa vlastita, donose vise podataka o biologiji flavonoida."

Postoji jedan specifican, obecavajuci flavonoid koji se zove epicatechin, a koji se nalazi u mnogim vrstama biljne hrane, posebice u zelenom caju i kakau. Za flavonoide se zna da su snazni antioksidansi, ali se mislilo da njihovo djelovanje na mozak djeluje kroz neki drugi mehanizam. Nedavne studije su pokazale nove spoznaje u modelima Alzheimerove bolesti i utjcaju zelenog caja i grozda kod bolesnika kojima je kao terapija prepisana konzumacija zelenog caja i flavonoida iz grozda.

Dr. William iznosi: "Ustanovili smo da epicatechin stiti mozak od ostecenja stanica, ali kroz mehanizam koji nije povezan sa svojim antioksidativnim djelovanjem, a koji takodjer moze smanjiti neke aspekte Alzheimerova bolesti."

On smatra zanimljivim da je epicatechin "jedan od relativno malo poznatih flavonoida cije djelovanje na mozak sugerira njegovu ucinkovitosti kod ljudi."

Alzheimerova bolest razarajuce utjece na 15 do 20 milijuna ljudi sirom svijeta. Ova progresivna bolest tesko mijenja pamcenje i prema misljenju strucnjaka uzrok je demencije. Trenutni modeli ne objasnjavaju zasto se to dogadja te su se fokusirali na supstancu koja se normalno stvara u mozgu, a koja se zove beta-amiloid. Kod Alzheimerove bolesti ova supstanca iz nepoznatih razloga je nepravilno pohranjena u plakovima milijardi neurona koji se nalaze u mozgu. Dr. Williams je dokazao da flavonoidi ne mogu zastititi mozak od stetnog djelovanja beta amiloida.

On svoja zapazanja zakljucuje: "Nasa istrazivanja dokazuju da je tocno opcenito prihvaceno misljenje o korisnosti uzimanja flavonoida iz hrane bogate flavonoidima, te da flavonoidi mogu pozitivno utjecati na razvoj i progresiju demencije. Medutim, ta znanja nisu za sada ocito dovoljna da bi se mogle dati bilo kakve prehrambene preporuke u ovoj fazi istrazivanja. Pred nama su izazovi identificiranja jednog flavonoida ili kombinacije vise flavonoida koji daju najpozitivnije efekte, te treba identificirati mehanizme djelovanja i potrebnu optimalnu kolicinu, prije nego bi se moglo preparate prepisivati kao djelotvorne na razvoj demencije.

Kao zakljucak se moze preporuciti uzimanje svih vrsta proizvoda koji imaju snazno antioksidativno djelovanje, medutim jos se ne moze potvrditi njihova ljekovitost kod vrlo ozbiljne bolesti kao sto je to Alzheimerova bolest.

[ogi]

[ogi]

Cool vježbe za mozak: http://www.lumosity.com

[ogi]

[ogi]

Moždane ćelije energijom snadbijeva glukoza koju dobijemo iz ugljikohidrata. Mozak odrasle osobe treba 125 - 150 grama čiste glukoze dnevno. Na opadanje nivoa glukoze mozak reaguje konfuzijom mišljenja i u krajnjem slučaju dolazi do gubitka svijesti.
S druge strane, visoki nivoi glukoze sporo ali sigurno oštećuju ćelije cijelog organizma pa i moždane.

Da zaključimo:

Mozak treba adekvatan unos enrgije - ni previše ni premalo, a za optimalnu moždanu funkciju, nutricionisti savjetuju češće, a manje obroke balansirane ishrane koja sadrži makronutrijente - ugljikohidrate, masti i proteine.

Prije oko 5 miliona godina nismo bili pametniji od drugih primata i u tom periodu smo jeli hranu biljnog porijekla. Prije 2-3 miliona godina kada smo počeli kombinovati plodove sa hranom životinjskog porijekla, veličina ljudskog roda se počela brzo uvećavati. Ono što je povećalo kapacitet mozga je kombinacija šećera i kolesterola - jednostavno zato što su šećeri (ugljikohidrati) glavni izvor energije, a kolesterol i masne kiseline su esencijalne za građu mozga.

[ogi]

Odavno se zna da neke namirnice pomažu koncentraciju, a neke toj koncentraciji smetaju, što znači da se spretnim korištenjem tih sredstava može okoristiti. U vrijeme stare Grčke i Rima postojalo je uvjerenje da se konzumiranjem mozga životinja može postati ''oštroumniji'', pa je, primjerice, na cijeni bila pečena teleća glava, što se kao običaj zadržalo sve do današnjih dana.

Sva su ta tradicionalna nagađanja, naravno, pogrešna, jer se mozak ne hrani proteinima već – glukozom. Za dobro su funkcioniranje mozga, dakle, potrebni ugljikohidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu. Osim hrane, za bolje korištenje moždanih kapaciteta koriste se i razni energetski napici koji mogu, ali ne moraju, sadržavati i stimulativna sredstva, kao što je, primjerice, kofein. Naime, kofein, teofilin, teobromin i neki drugi alkaloidi iz kave, čaja, kakaa i čokolade djeluju blago stimulativno.

Posebno mjesto zauzima guarana, tropska biljka čije sjeme sadrži smjesu alkaloida, među kojima ima oko 5% kofeina (guaranina). Zapaženo je da guarana djeluje znatno bolje nego čisti kemijski kofein zato što postoji sinergističko djelovanje više vrsta stimulativnih sredstava.

Za poboljšanje pamćenja koristi se i ekstrakt biljke ginkgo biloba, čija djelatna tvar ginkgozidi stimuliraju cirkulaciju krvi kroz sitne kapilare mozga. Naravno, što je bolja opskrba mozga hranjivim tvarima i kisikom, to je bolja memorija i proces razmišljanja.
Što sve potiče rad mozga

Dok kofein i drugi alkaloidi djeluju centralno, podražujući mozak i prisiljavajući srce na ubrzani rad i budnost, druge tvari djeluju na sasvim drukčiji način. Ako, primjerice, umjesto zraka udišete čisti kisik, vaša će se krv obogatiti kisikom koji će biti dopremljen do mozga. Time će se potaknuti oksidacijski procesi i mozak će dobro raditi. Ako se tome dodaju ugljikohidrati koji relativno brzo prelaze u glukozu, učinak je dvostruk, jer, kao što je poznato, za dobar rad mozak mora biti besprijekorno opskrbljen energijom i kisikom. Ovome se može dodati da za dobar rad mozak mora biti odmoren, tj. iz njega moraju biti odstranjeni svi produkti metabolizma, a sinapse (veze između živčanih stanica) relaksirane.

Prof. dr. Paul Gold, šef katedre za fiziologiju i psihijatriju Sveučilišta Illinois, na bazi cijelog niza pokusa ustanovio je da ništa ne može popraviti pamćenje i brzinu razmišljanja kao brza dostava glukoze. Ali, postoji problem kod procjene koju hranu ugljikohidratnog tipa treba konzumirati kako bi se energija što brže oslobodila. Pretvorba ugljikohidrata u glukozu može potrajati od 1-2 sata, što jasno daje do znanja da se stalno mora obnavljati. A pretvaranje proteina u glukozu može potrajati i do 6 sati, pa je na takvu opskrbu bolje ne računati.

Pokazalo se da voće u svježem i suhom stanju može najbrže osigurati energiju za rad mozga, i upravo zbog toga tenisači konzumiraju banane za vrijeme svake pauze. Prof. dr. Gold kaže da kod povećanog uzimanja glukoze postoji faza poboljšanja pamćenja, ali nakon određene granice dolazi do faze usporavanja, tj. doza više ne igra nikakvu ulogu. Iz toga nije teško iščitati da je mehanizam konverzije (pretvorbe) prilično složen i da se ne može ubrzavati ''do mile volje''. Nadalje, očito je da jedna doza predstavlja granicu nakon koje nastaje slabija mogućnost memoriranja, tj. "premor“, kada mozak više nije u stanju prihvatiti glukozu.
Čimbenici dobre koncentracije

Za poboljšanje koncentracije važnu ulogu imaju i drugi čimbenici, kao što su stres, umor i količina hrane. Primjerice, pun želudac ne dopušta koncentraciju, već, naprotiv, izaziva pospanost, jer krv "pobjegne“ iz mozga u probavni sustav kako bi se obavila važna funkcija apsorpcije hrane.

Prema tome, uoči događaja koji zahtijevaju dobru koncentraciju nikada se ne jede mnogo, već malo, i ne jede se meso i masna hrana, već lagani, kombinirani obrok od žitarica, voća i meda. Preskakanje jutarnjeg obroka slabi pamćenje i sposobnost koncentracije, dok, suprotno tome, dobar doručak od mlijeka i žitnih pahuljica, pa čak i obrok od jaja, poboljšava koncentraciju.

Dužina dobre koncentracije izravno ovisi o izvoru glukoze koji stalno pristiže u krvotok. U te svrhe sportaši koriste razna pomoćna sredstva, tj. dodatke prehrani (suplemente). Među njima su najvažniji omega-3 masne kiseline, vinpocetin, ginseng i holin. Koncentracija se, naravno, može potaknuti fizičkim treningom, jogom i tehnikama relaksacije.

www.coolinarika.com/magazin/clanak/namirnice-za-bolju-koncentraciju/