Zemljani Zemljani
Košnica puna ljubavi
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Zemlja / Humus
Prethodna  1, 2, 3  Sljedeća
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 11.3.2013. pon. 23:56    Naslov: Citiraj i odgovori

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 26.10.2013. sub. 23:13    Naslov: Citiraj i odgovori

Humus (lat. zemlja) je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari. Podložan je uglavnom djelovanjem organizama u tlu. To je vrlo plodna vrsta tla.

Humus je tamna, organska tvar, nastala humifikacijom biljaka i životinja. Specifična je oganska tvar koja se od drugih organskih tvari razlikuje nizom zajedničkih osobina: - Humus je netopiv u vodi, ali se u njoj može koloidno disperzirati. - Sadrži više ugljika (55% - 60%) nego nerastvorene organske tvari. - Sadrži velike količine dušika (3% - 6%) - Humus se odlikuje velikom sposobnošću adsorbcije i zamjene baza, jer mu je kapacitet adsorpcije kationa 2-3 puta veći nego u najboljih mineralnih koloida. Humus nije kemijski spoj nego smjesa različitih organskih tvari. Sve humusne tvari mogu se podijeliti u tri grupe:
1. Huminski ugljen (inertan dio humusa; djelomično humificirana organska tvar)
2. Huminske kiseline (organske kiseline koje mogu odcijepiti H-ione i s jakim bazama tvoriti soli – humate. One su aktivan dio humusa i zato najvažnija grupa humusnih tvari.)
3. Fulvokiseline (imaju ulogu zaštitnog koloida i vrlo su snažan faktor razgradnje mineralnog dijela tla.

Najpoznatiji oblici humusa su blagi humus i kiseli humus. Blagi humus zasićen je bazama, ponajviše kationima zemljoalkalijskih metala (Ca i Mg). Kalcijski humati važan su faktor strukture tla i stabilnosti strukturnih agregata. Ovaj humus se nalazi na najboljim tlima. Kiseli humus, bogat fulvokiselinama i nezasićenim huminskim kiselinama nalazi se na lošijim tlima. Prema sadržaju humusa tla se svrstavaju u ove skupine: Vrlo slabo humozna Do 1% humusa Slabo humozna 1-3% humusa Dosta humozna 3-5% humusa Jako humozna 5-10% humusa Vrlo jako humozna Više od 10% humusa

Humus u prvom redu vrlo povoljno utječe na strukturu tla. Teška i zbijena tla postaju huminizacijom rastresitija, rahlija i lakša, a time se poboljšavaju i druga svojstva tla, u prvom redu režim vode, zračnost i toplina. U pogledu kemijskih svojstava, humus sadrži sva potrebna biljna hranjiva. Humus utječe povoljno io na biološka svojstva tla time što je izvor ugljika potrebnog za život i razmnožavanje mikroorganizama. Mikroorganizmi rastvaraju organske tvari i razlažu je na mineralne sastojke koji biljkama služe za ishranu. Prilikom raspada humusa stvara se CO2 koji je biljci potreban za asimilaciju i koji u tlu aktivira bilci nepristupačne kemijske spojeve. Iz toga slijedi da treba poznavati oblike humusa i njegove količine u tlu. U suvremenoj poljoprivredi treba poduzimati sve mjere koje pospješuju tvorbu blagoga humusa i njegovo povećanje u tlu. Postoji više metoda za određivanje humusa, a sve se zasnivaju na istome principu – jakim oksidansima djeluje se na organsku tvar pri čemu dolazi do oksidacije ugljika iz humusa.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.10.2013. pon. 00:54    Naslov: Citiraj i odgovori

Humus!! Srce

Jedva čekam proljeće i novu vrtlarsku sezonu, biti će ovo duga zima
Nakon katastrofalno loših rezultata ove godine uslijed malčiranja sijenom i slamom, iduće godine svu nadu polažem u humus!

Do proljeća ću nastojat stvoriti što više humusa, trenutno imam veliku kompostnu hrpu od 6 velikih prikolica konjskog gnoja i slame/sijena koje sam imao na gredicama i oko voćki
Planiram i skupljati lišće u šumi koliko god ću imati vremena

Na proljeće ću prosijati kompost i samo fini zreli humus staviti na vrh gredica u sloju 5-10cm, ovisno koliko će ga biti
I tako ću svake godine dodavati novi sloj humus na gredice i oko voćki

Mislim da će takav površinski sloj najbolje štititi i hraniti sav život u zemlji
S godinama će biti sve deblji, zemlja plodnija a korova sve manje i lakše će se čupati s korijenom

Bilo kakvo prekopavanje dublje od sloja humusa više ne dolazi u obzir jer bi time humus završio u dubljem sloju a na površini bi opet bila teška zemlja
Osim toga žao mi je glisti i ostalih stvorenja koja pri tome stradaju

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 28.10.2013. pon. 06:22    Naslov: Citiraj i odgovori

Humus je vrhunac, to svakako, ali ne bih ga samo tako izložio suncu, daj stavi br malo malča na njega, neće ga ubiti Smile

Također, volio bih dodati da ljudi ne razumiju kako se radi o živom biću (ili zajednici, svejedno). Kad ubijete živo biće, on se na tlu razgrađuje i privremeno imate vrlo plodno tlo. Ljudi koji ovo ne znaju, dođu na zemlju koja je vrlo bogata humusom, recimo iskrčenu šumu. Tlo je ok, ali ne super plodno, ono najzahtjevnije biljke imaju neki prosječan, ili ispodprosječan uspjeh. Onda tlo prekopaju, ostave preko zime da smrzne, kaže moj djed, "da pocrkava gamad". U proljeće imate izuzetno plodno tlo. Samo, plodnost potječe od mrtvih tijela bića koja su sastojak humusa. To ljude oduševi i onda povežu redovito prekopavanje s održavanjem plodnosti. Nakon par godina, nema više humusa, i redovita gnojidba postaje stvar preživljavanja.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.10.2013. pon. 09:22    Naslov: Citiraj i odgovori

Što da stavim preko humusa a da ne trune i pri tome crpi dušik (recimo da je tako)??

Možda Biochar u tankom sloju?
On je trajan i inertan, diže pH ali u tankom sloju možda ne bi bio problem
Problem bi vjerojatno bio vjetar koji bi ga otpuhnuo jer je lagan

Drvene sječke u tankom sloju?
One ne trunu brzo, vjetar ih ne dira
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Drug Mile



Pridružen/a: 02. 06. 2011.
Postovi: 340
Lokacija: Gorski kotar - RIjeka

PostPostano: 28.10.2013. pon. 09:51    Naslov: Citiraj i odgovori

Možeš probati i s umjetnim materijalima, npr. geotekstil ili ona folija koja se stavi u proljeće preko tek posijane gredice. Drvena sječka, može, samo da je krupna. Piljevinu ne bih preporučio, to će sigurno pokupiti sav dušik iz tla. Kažu da je najgore ukopati drvenasti materijal. Da je mala površina, možda bih preporučio i one kuglice ekspandirane gline, možda postoji i mrvljena cigla.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.10.2013. pon. 10:14    Naslov: Citiraj i odgovori

Znaš što, mislim da ću 2014. ipak ići sa golim humusom osim ako ne smislimo nešto uvjerljivo do proljeća

Humus je prepun organskog materijala i možda bi ga trebali promatrati kao materijal za malčiranje
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 7.11.2013. čet. 13:48    Naslov: Citiraj i odgovori

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 27.1.2014. pon. 16:15    Naslov: Citiraj i odgovori



Neka i ova, meni jedna od najdražih, priča bude ovdje..
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 30.1.2014. čet. 15:44    Naslov: Citiraj i odgovori

Šta je to humus i zbog čega je baš on garant plodnosti zemljišta?

Vrlo veliki broj poljoprivrednika misli da je humus kompost ili trulež. Znajući, pritom, da je humus garant plodnosti zemlje, zemljoradnici nastoje da unesu u zemljište što je moguće više komposta ili stajnjaka, a mnogi uz to dodaju još i mineralno „gnojivo“ (navodnici su upotrebljeni zato što je mineralna hemija otrov za zemlju i uništitelj humusa).

Ni kompost ni stajnjak nisu humus. U njima se sadrži humus u relativno malim količinama. A uz primjenu mineralnih „đubriva“, i ta neznatna količina humusa u kompostu ili stajnjaku se neutrališe. Na taj način količina humusa u zemljištu, uz istovremenu primjenu komposta, stajnjaka i mineralnih „đubriva“ praktično se ne povećava. Međutim, baš humus je garancija plodnosti zemlje. Prema tome taj brižni zemljoradnik mora da zna šta je to humus i kako se povećava njegov procenat u zemlji.

Pedologija (nauka o zemljištu) objašnjava da se humusom nazivaju – nerastvorljivi ostaci biljaka i živih organizama. Analogne ovome su, na primjer, iskopine kostiju dinosaurusa ili praistorijskog čoveka. Ovi ostaci nemaju nikakve hranljive sastojke za biljke, već su granulisana masa raznih po veličini čestica, čiji sastav je oko 50% praznina.

Pa, zapitaćete se, kako humus može biti garancija plodnosti zemlje, ako je totalno neutralan, a uz to je 50% praznina?

Stvar je u tome što čestice humusa imaju po površini električni naboj, koji ima privlačnu snagu ka subjektu, jer ima suprotan naboj. Ti subjekti u zemlji su vodeni rastvori zemljišnih minerala i produkti razlaganja komposta (organike). Ti rastvori se vežu za površinu humusne granule i obrazuju oko nje tananu opnu. Ukoliko su humusne čestice vrlo sitne, a njihov broj dovoljno velik, onda je i njihova ukupna površina dovoljno velika i na njoj se sakupi mnogo vodenih mineralnih rastvora u opni.

Nauka je dokazala da humus skuplja na površini svojih čestica vlage koja 6-7 puta premašuje njegovu težinu. Rastvor, skupljen na površini čestica humusa, koji veže koheziona sila električnog naboja, ne odlazi pod dejstvom zemljine teže u niže slojeve zemljišta, već ostaje u zoni korjenja biljaka. Pod dejstvom sile teže ti rastvori ne odlaze zemljišnim kapilarima ni na površinu, gdje bi vlaga isparila u atmosferu, a mineralne soli stvorile čvrst sloj na površini zemljišta. Na taj način, humus je skupljač i čuvar rastvora zemljišnih hemijskih elemenata, koji su hrana za biljke.

Baš ove karakteristike humus i čine garantom plodnosti zemljišta. Čestice mineralnog grunta nemaju električno svojstvo na svojoj površini da zadrže na sebi zemljišne vodene rastvore. Na podlogama koje nemaju humusa ili ga imaju sasvim malo, vodeni mineralni rastvori slobodno odlaze iz sloja korenja u podzemne vode ili kapilarima zemljišta slobodno odlaze na površinu, uskrativši ih korjenju biljaka. Plodnost takvih zemljišta je veoma mala, a prinos na njima je veoma nizak.

(Izvor: Poljoprivreda Niša; prilagodio: AGRO-EKO Magazin)
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 16.4.2014. sri. 18:39    Naslov: Citiraj i odgovori

[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
pkristo



Pridružen/a: 01. 12. 2010.
Postovi: 551
Lokacija: ZG

PostPostano: 17.4.2014. čet. 09:15    Naslov: Citiraj i odgovori

Krasna slikica, Ogi! Wink
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 30.6.2014. pon. 01:18    Naslov: Citiraj i odgovori



Još jedna Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 12.12.2014. pet. 00:24    Naslov: Citiraj i odgovori

http://www.fao.org/globalsoilpartnership/world-soil-day/symphony-of-the-soil/en/

Film traje 105min ali vrijedi ga pogledati palac
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11843
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 26.2.2015. čet. 18:04    Naslov: Citiraj i odgovori

"It is certainly the case that a soil which has a taste of perfume will be the best soil. And if we need an explanation as to what is the nature of this odour of the soil that is desiderated, it is that which often occurs even when the ground is not being turned up, just towards sunset, at the place where the ends of rainbows have come down to earth, and when the soil has been drenched with rain following a long period of drought. The earth then sends out that divine breath of hers, of quite incomparable sweetness, which she has conceived from the sun." Pliny the Elder
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito Vremenska zona: GMT + 02:00.
Prethodna  1, 2, 3  Sljedeća
Stranica 2 / 3.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan