A evo i rješenja: http://www.technologyreview.com/news/51 ... -honeybee/
Nudi ga, tko bi drugi nego Monsanto!!!
Otprilike kao da Sotona nudi rješenje za posrnulu katoličku crkvu...
Prirodna prehrana čovjeka
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/Y92iIeN46GM?rel=0" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/rob8BE-EtqA?rel=0" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/jGUsMYXdDDc?rel=0" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/rob8BE-EtqA?rel=0" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/jGUsMYXdDDc?rel=0" frameborder="0"></iframe>
Skoro cijeli život raw vegan
Cijeli život na raw vegan ishrani:
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/r80w-g-s4Wk" frameborder="0"></iframe>
<iframe width="560" height="315" src="//www.youtube.com/embed/r80w-g-s4Wk" frameborder="0"></iframe>
Da li je moguće da je omraženi škrob naša primarna energetska hrana?Dvije vrste mnogostrukih šećera su vrlo važne: škrob i glikogen.
Škrob tvori rezerve hrane u biljci. Namirnice bogate škrobom su žitarice (kruh, tjestenina, pahuljice, brašno itd.), krumpir, povrće i mahunarke.
Tijekom probavnom procesa u tijelu, sve se veze kidaju i pojavljuju se individualne molekule glukoze. Zatim se glukoza krvlju prenosi do svih somatskih stanica, gdje se troši. Pri iskorištavanju glukoze oslobađa se energija. Ta se energija koristi za probavljanje i kretanje.
Glikogen su rezerve hrane ljudi i životinja. Kao i škrob sastoji se od stotina jedinica glukoze, ali drugačije povezanih. Glikogen se pohranjuje u jetri i u mišićima te se može osloboditi u tijelu kada postoji trenutna potreba za energijom (glukoza).
Škrobojedi?!
Nastavak sa: viewtopic.php?t=73&start=345
Svaki cigo svoga konja hvali i činjenica je da smo preživjeli zahvaljujući sposobnosti prilagodbe (neandertalci, na primjer, su bili pretežno mesojedi - zato su nestali čim se smanjila ponuda mesa), ali niti imamo očnjake "pravih" mesojeda niti hrapavi jezik, niti jaku kiselinu u želucu niti kratka i glatka crijeva kao mesojedi...ja, recimo, kad vidim janje kako pase travu, nemam nagon zarinuti mu svoje očnjake u vrat...možda mu se malo diviti i, ako je moguće, poigrati se s njim...
Mi smo u pravilu uvijek siti i ne znamo što je prava glad
Zamisli kako je bilo tada ljudima, posebno zimi kada biljne hrane ima najmanje i potrebna je masna kalorična hrana koja grije
Zamisli Zemlju prije nego su ljudi porušili većinu šuma, prošeći malo mislima po takvoj Zemlji i pokušaj naći 3000kal/dan.
Od sve biljne hrane čini se da su jedino orašasti plodovi mogli osigurati dovoljno kalorija kroz cijelu godinu
Voće i povrće u doba prije žitarica i početka poljoprivrede jako teško, posebno prije vatre
Njima je tada janje vjerojatno prije svega izgledalo kao još jedan dan života za njihovu skupinu
Zamisli kako je bilo tada ljudima, posebno zimi kada biljne hrane ima najmanje i potrebna je masna kalorična hrana koja grije
Zamisli Zemlju prije nego su ljudi porušili većinu šuma, prošeći malo mislima po takvoj Zemlji i pokušaj naći 3000kal/dan.
Od sve biljne hrane čini se da su jedino orašasti plodovi mogli osigurati dovoljno kalorija kroz cijelu godinu
Voće i povrće u doba prije žitarica i početka poljoprivrede jako teško, posebno prije vatre
Njima je tada janje vjerojatno prije svega izgledalo kao još jedan dan života za njihovu skupinu
I ne zamjeram im ja to. Ali isto tako znam da su stari Rimljani kad su osvajali ove (i sjevernije) krajeve najprije sjekli i spaljivali šume kestena kako bi kontrolirali izvor hrane! A opskrba njihovih vojnika hranom sastojala se od žita! Meso bi se pokvarilo valjda. No siguran sam da su vojnici ulovili štogod tu i tamo. Ne osporavam (važnu) ulogu mesa u povijesti ljudi - dodatni izvor bjelančevina koji je omogućio razvoj mozga - ali evolutivno gledano nemamo značajke životinje mesojeda - očnjaci su nam zanemarivi čak i u odnosu na majmune (kod kojih meso čini 2-3 % ishrane), nemamo kandže nego nokte, nemamo hrapavi jezik nego prilično gladak, nemamo jake kiseline za varenje mesa, nemamo kratko i glatko crijevo nego dugo i s resicama za apsorbiranje dodatnih nutrijenata...
Super je što možemo preživjeti u raznim uvjetima, ali ne može se reći da nam je meso (ili mlijeko) prirodna hrana. My opinion.
Super je što možemo preživjeti u raznim uvjetima, ali ne može se reći da nam je meso (ili mlijeko) prirodna hrana. My opinion.
Da, kesten! Vatru smo davno pronašli. Zašto te to zbunjuje? Kesten je samo primjer važnog izvora hrane prije 2000 godina. Siguran sam da su stari ljudi pronalazili i druge namirnice u prirodi. Recimo korijen maslačka se često spominje kao namirnica koja je spasila stanovnike kad je zavladala glad.ogi je napisao/la:Kesten? Za njega treba vatra i dostupan je samo u 10-11mj.
Ako nam životinjske masnoće i proteini nisu bili značajan izvor kalorija, gdje smo ih pronalazili? Mislim na vrijeme prije žita ili još bolje prije vatre
Prije žita ili još bolje prije vatre smo živjeli bliže ekvatoru - jeli smo hranu koju su jeli i drugi primati. Dakle, orašaste plodove, voće, lišće, jestivo samoniklo bilje i, naravno - meso! 2-3 % naših kalorija dolazio je od mesa. Samo prouči čimpanze (na primjer - oni su nam najsličniji po genetskom kodu) danas i saznat ćeš što smo i mi jeli.
Čimpanze su najsličnije ali postoji bitna razlika u crijevima
Kod njih biljna vlakna fermentacijom prelaze u masnoće i na taj način se dobije velika razlika između konzumiranog omjera UH/M/P i apsorbiranog
Pitanje je u kojoj mjeri mi imamo tu mogućnost, možda su nam potrebni slični omjeri UH/M/P ali ih sasvim drugačije možemo ostvariti
Kod njih biljna vlakna fermentacijom prelaze u masnoće i na taj način se dobije velika razlika između konzumiranog omjera UH/M/P i apsorbiranog
Pitanje je u kojoj mjeri mi imamo tu mogućnost, možda su nam potrebni slični omjeri UH/M/P ali ih sasvim drugačije možemo ostvariti