Kompost

[miumiu]

I kamo onda s tim kada se napuni?

Ja imam neku brošuru o kompostu. Mogu ti posuditi. Kad je nađem. Ali mislim da znam gdje bi mogla biti.
Kad sam živjela u kući s dvorištem imali smo vani uz ogradu jednu kištru za voće u kakvoj donose voće i povrće na tržnicu i u dućane. To ćeš lako naći. U to sam bacala sav kompost. Super stvar s kompostom ti je to što on stalno splašnjava/smanjuje se, ko salata kak se drastično smanji kad odstoji začinjena. Kompost treba stalno biti na zraku, pa ga treba s vremena na vrijeme promiješati, okrenuti. Treba imati i određenu vlagu, a opet ne previše... Gotovi kompost možeš pokloniti nekom susjedu koji ima vrt. Ili ga jednostavno negdje istresti u šikaru koje na Trnju bar ima svugdje. Jer kompost kad se pomiješa s ostalim kućnim otpadom i baci u smeće on završi u spalionici. Spaljivanjem organskog otpada na žalost također nastaju dioksini, tj. grdi otrovi. Odvajanjem komposta možemo pomoći da zrak i dr. bude čišći. Kad bi barem grad napravio nešto po tom pitanju...

[Luna]

Ja imam neku brošuru o kompostu. Mogu ti posuditi. Kad je nađem.

Budeš mi posudila kada je budeš imala. Do tada ću malo pretražiti na netu.

Kad sam živjela u kući s dvorištem imali smo vani uz ogradu jednu kištru za voće u kakvoj donose voće i povrće na tržnicu i u dućane. To ćeš lako naći. U to sam bacala sav kompost.

Ima na uglu moje ulice jedan lik koji "dila" sa takvim kištrama, ali nisam sigurna da li znam na kakve točno misliš. Ta kištra bi, pretpostavljam trebala biti dobro zatvorena/ omeđena drvenim dašcicama sa sve četri strane? Ove koje gledam svako jutro su više "rešetkaste" i nemaju nikakav poklopac.

Treba imati i određenu vlagu, a opet ne previše... ...

Kako si održavala primjerenu vlažnost i što si sve stavljala u kištru?

Gotovi kompost možeš pokloniti nekom susjedu koji ima vrt. Ili ga jednostavno negdje istresti u šikaru koje na Trnju bar ima svugdje.

Otfuram ga kod tate u voćnjak

[miumiu]

Ima na uglu moje ulice jedan lik koji "dila" sa takvim kištrama, ali nisam sigurna da li znam na kakve točno misliš. Ta kištra bi, pretpostavljam trebala biti dobro zatvorena/ omeđena drvenim dašcicama sa sve četri strane? Ove koje gledam svako jutro su više "rešetkaste" i nemaju nikakav poklopac.

Možeš ih naći svaki dan među otpadom zajedno s kutijana ispred svog lokalnog dućana. I na placu kad se svi pokupe. To je otpad, a u principu nije ništa prljavo osim ako baš ostane nešto gnjiliti unutra. Sa 5 strana ima drvene dašćice, a gornja, 6. strana je otvorena. Poklopac ti ne treba, dapače suvišan je. Kompost treba biti na zraku. Posude s poklopcem su za ljude koji nemaju dvorište i to je nešto kompliciranija priča. Znam jednog dečka koji si je to napravio. Ali s kištrom ti je puno jednostavnije. Kompost, ako sve štima, ne smrdi. Mi smo na vikendii imali kopost u dubljoj rupi iskopanoj u zemlji. Nismo ga nikad morali ni praznit. To se sve na neku foru s vremenom samo stopi s ništavilom.

Kako si održavala primjerenu vlažnost i što si sve stavljala u kištru?

Ostavljala sam ga vani na kiši, ak je suša malo bi zalila i sl. Stavljala sam ostatke od voća i povrća i sl. U brošuri je popis toga što se smije, a što ne smije stavljati. Sjećam se ponekih detalja, npr. da se ne stavljaju lupinke od oraha jer sadrže prirodni konzervans pa nema raspadanja. Ne stavljaju se citrusi i banane jer su jako tretirani raznim kemikalijama...

Otfuram ga kod tate u voćnjak

Pun pogodak!

[miumiu]

Našla sam ga. Brošuru o kompostu naslovljenu: Kompostiranje.
To je napravila Zelena akcija, pa možda ima toga i na njihovom webu.

[Luna]

Našla sam ga. Brošuru o kompostu naslovljenu: Kompostiranje.
To je napravila Zelena akcija, pa možda ima toga i na njihovom webu.

Ima zapravo vrlo detaljno u prvih par postova teme. Evo, našla sam ono dvoje što me mučilo:

KOMPOSTIRATI SE SMIJU:
-otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,
-kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja,
-ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo -drvenog ugljena ili drva,
-neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na -kompostište ne preporučuje stavljati velike količine takvih -otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, -kosti .....
KOMPOSTIRATI SE NE SMIJU:
-otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke,
-kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, -kosti...
-ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, -pelene, pseći i -mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, -sadržaj vrećica iz usisivača, -pepeo kamenog i smeđeg -ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)...
-Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže -kemikalije, -npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, -bojano-i impregnirano drvo, stiropor...

VLAŽNOST
Vlažnost kompostne hrpe možemo provjeriti na slijedeći način: iz dubine -hrpe treba uzeti nešto kompostnog materijala. Kompostni materijal mora biti vlažan poput iscijeđene spužve. Drugim riječima, kad ga stisnemo
u šaku, iz njega ne smije cijediti voda, a nakon otvaranja šake, materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu.

Idem se sada baciti na traganje za kištrom, pa ću početi. Počela sam jesti veće količine voća i povrća, pa mi je postalo žao bacati sve one ostatke koji ne uđu u sok ili sl. Dobro bi mi došla bilo kakva iskustva ili praktični savjeti ili informacije iz osobnih iskustava, pa ako se još nečeg sjetiš (ili ostali), natipkaj
Moguće je da te još "udavim" nekim pitanjima Hvala

[miumiu]

Kod mene piše da se agrumi ne smiju stavljati. Kod Ogija piše da se smije. Kod mene piše da se ne stavljaju nikakva ulja i masti.

[Luna]

Kod mene piše da se agrumi ne smiju stavljati. Kod Ogija piše da se smije. Kod mene piše da se ne stavljaju nikakva ulja i masti.

Zašto NE agrumi? Za ulja i masti i tu piše da ne ide.
Natipkaš kak ide popis u tvojoj brošuri?

[miumiu]

Zašto NE agrumi?

Kaže da miris odbija organizme koji prerađuju biljni materijal, a često su i puni pesticida.

Natipkaš onda kak ide popis po tvojoj brošuri?

Da: ostaci voća i povrća, ljuske jajeta, kora voća i povrća, talog kave, vrečice čaja, ostaci kruha i peciva, trava, lišće, granje,cvijeće, otpalo voće, zemlja iz lonaca za cvijeće, korov, kora, dlaka, slama i sijeno, piljevina, iverje, božična drvca, staro cvijeće, ostai obrezivanja živice, papirnate maramice, salvete, manje količine papira bez boje, pepeo od izgaranja drva /ali nikako izgaranja ugljena uključujući i drveni ugljen/
Ne: meso i riba, cigarete i duhan, mačji i pseći izmet, kore agruma, bolesni dijelovi biljaka, obojeno i lakirano drvo, novine, kosti, koža, masti...ima još ali mislim da je to jasno.
Ima još gomila savjeta, al ne mogu to sve prepisivat.

[Luna]

...ima još ali mislim da je to jasno.

Jasno je. Hvala ti

[nelana]

Zašto NE agrumi?

Kaže da miris odbija organizme koji prerađuju biljni materijal, a često su i puni pesticida.

Natipkaš onda kak ide popis po tvojoj brošuri?

Da: ostaci voća i povrća, ljuske jajeta, kora voća i povrća, talog kave, vrečice čaja, ostaci kruha i peciva, trava, lišće, granje,cvijeće, otpalo voće, zemlja iz lonaca za cvijeće, korov, kora, dlaka, slama i sijeno, piljevina, iverje, božična drvca, staro cvijeće, ostai obrezivanja živice, papirnate maramice, salvete, manje količine papira bez boje, pepeo od izgaranja drva /ali nikako izgaranja ugljena uključujući i drveni ugljen/
Ne: meso i riba, cigarete i duhan, mačji i pseći izmet, kore agruma, bolesni dijelovi biljaka, obojeno i lakirano drvo, novine, kosti, koža, masti...ima još ali mislim da je to jasno.
Ima još gomila savjeta, al ne mogu to sve prepisivat.

ja dosad nisam bacala ostatke kruha u organski otpad, ni dlake (jel mogu dlake od kose?). taj kruh mi upitan.. mislila sam da ide samo sirovo osim čaja i taloga kave. a zašto kruh ako tko zna?

[miumiu]

Ima li netko ovdje tko kompostira ili ima nekih iskustava?

http://www.kompost.hr/komopstkurs.ppt

[Planta]

Imam iskustva, imamo doma kompostanu napravljenu od starog drvenog vanjskog WCa Kompost je vlažan jer kiša kada jako pada ulazi unutra i moči sve. Inače mi uopće ne pazimo ni na šta, samo bacamo otpatke od povrća, voća i trave. I onda nakon nekog vremena zvadimo odozdola kompost! Ne bacamo agrume jer kisele situaciju (tak su mi rekli). Nisam znala da i dlaka može unutra, jupiii! Od sada sve pseće idu u kompost.
I niš ne smrdi!

[prima]

ovako izgleda moja kompostara u kojoj žive kalifornijske gliste




okomita stabla su živa (akacije) i jako su zgodna za držanje ovih poprečnih greda, nedostatak je što puštaju korijenje u kompost.
napravljena je na mjestu gdje je trebalo raditi potporni zid, jer je tu razlika u nivou terena veća od 1 m. tako su "leđa" i "dno" zemlja, a prednja stranica od greda se lako rastavi i opet sastavi nakon vađenja komposta.

kad mi treba malo komposta za nešto prihraniti ili posaditi ona samo pokupim tu sa dna kompostare, kako grabim ono što je već napola vani, novi kompost pristiže iznutra


za veće projekte treba preturiti čitavu stvar, i to tako da najprije na jednu stranu bacim dosta nečeg zelenog, npr. travu od košenja, i onda sve gliste presele na svježu hranu, a ostatak kompostare ostane čist od glista i treba samo pokupiti kompost

kompostara je većim dijelom u zemlji i to glistama pruža savršen zaklon od leda i suše, a i u hladu je pa je ni za najvećih vrućina ne treba posebno kvasiti.
Prije smo imali napravljeno nešto puno prozračnije,(grede su bile kao rešetka, ne jedna do druge) ali su se onda krajevi sušili i gliste tu baš nisu voljele zalaziti nego je trebalo tu i tamo promiješati suhe i vlažne dijelove.

unutra ide sve pokošeno iz vrta ( što preostane nakon malčiranja), i sav organski otpad iz kuhinje. kako se grijemo na drva, u kompostu su i piljevina i pepeo ( to gliste obožavaju). ne bacamo papir iako može i on, i ne bacamo grančice, čak ni usitnjene, raspadaju se puno sporije i onda samo smetaju, a i dobro dođu za potpalu vatre.

čitava ta stvar mi je 4 m od glavne terase gdje provodimo pola godine, i nimalo ne smrdi i ne skuplja nikakve insekte.
često na internetu naletim na oglase o prodaji legla kal.glista ( po visokoj cijeni), i tvrdnje da je za leglo potrebno cca 25 000 glista. mi smo od prijatelja dobili šaku glista u proljeće i već isto ljeto smo dijelili dalje,pa su ti opet dijelili... kad imaju hrane razmnožavaju se strašno brzo, nema potrebe ulaziti tu u trošak.

[Ogi]

Super izgleda

za veće projekte treba preturiti čitavu stvar, i to tako da najprije na jednu stranu bacim dosta nečeg zelenog, npr. travu od košenja, i onda sve gliste presele na svježu hranu

Koliko im treba vremena od svježe hrane do zrelog komposta?

[prima]

brze su,ja ih pustim 24 sata, za bit siguran.
a one inače ne žive u zrelom kompostu, sele se tamo gdje imaju što raditi.
ako koja slučajno zaluta u kompost koji ide u vrt, pokupim ih i vratim u kompostaru, jer mislim da je glistama tamo bolje, iako mogu živjeti i u vrtu, isto kao kišne gliste.

inače, meni je zanimljiva ideja za ljude koji žive u stanu, da imaju mini kompostaru na balkonu. živa mi je šteta kuhinjski organski otpad bacati u smeće.ne mogu sad naći pravi link, ali i ovaj je dobar:

http://www.cityofsacramento.org/parksan ... -08-09.pdf