Postoji mnogo vrsta ječma koje se već stoljećima koriste, i koje su predstavljale izvor hrane još kod drevnih civilizacija Kine, Egipta, Grčke i Rima, a u zemljama hladnijeg podneblja i danas se obilato koriste. Ječam je poznat po svom "zagrijavajućem učinku" tj. u osobe koja ga koristi proizvodi takav osjećaj. Koristi se u juhama, u kuhanim jelima kao riža, te za doručak, u obliku pahuljica. Može se također koristiti i za razna pečenja, gdje onda obogaćuje ukus i spriječava sušenje jela. Ukoliko ostavimo ječam da proklija, njegova je nutritivna vrijednost još veća. Cijelo zrno ječma, prženo i samljeveno u mlincu za kavu, sa dodatkom cikorije može zamijeniti pravu kavu i baza je tzv. bijele "Kneippove" kave. To je zdravi napitak, za razliku od crne kave, jer ne sadrži kofein. Pogodan je i za dječju prehranu. Iz ječma se proizvode još i pivo, fermentirani ječmeni slad i mnogi drugi proizvodi.
Ječam se lako probavlja i kao i ostale žitarice bogat je vitaminima B kompleksa. Posebno se ističe vitamin B5 koji je neophodan za metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Budući da taj vitamin ulazi u strukturu koenzima A, koji je zadužen za oslobađanje energije iz ugljikohidrata te igra važnu ulogu u metabolizmu masti, zbog čega ječam i ima onaj poznati učinak zagrijavanja. Sadrži veliki postotak nezasićenih masnih kiselina, i time doprinosi snižavanju kolesterola u krvi.
