Zemljani Zemljani
Košnica puna ljubavi
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Voće - zajednička svojstva

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 28.9.2007. pet. 22:21    Naslov: Voće - zajednička svojstva Citiraj i odgovori

Voće



Voće je zrelo reproduktivno tijelo biljaka sjemenjača, pogotovo onih koje imaju svježe plodove. Voće je dragocjeno i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost organizma čovjeka. Značajna je uloga mineralnih materija, zvanih makroelementi ili mineralne soli, kao i uloga nezaobilaznih mikroelemenata.

Značaj voća u ishrani

Osnovne zajedničke odlike voća su:
- relativno mala energetska vrijednost, osim kod nekih vrsta, kao što su: banane, kesten, orah, lješnjak, badem. Isto vrijedi i za sušeno voće: suhe šljive, suhe smokve, suho grožđe);
- visok sadržaj vode, s tim što se izuzimaju ljuskasto i sušeno voće;
- znatan sadržaj ugljenih hidrata, a naročito voćnih šećera glukoze i fruktoze;
- mali sadržaj proteina i masti, izuzimajući ljuskasto voće;
- bogatstvo u mineralnih sastojaka i vitamina;
- znatan sadržaj celuloze (biljna vlakna), organskih kiselina i drugih sastojaka (pektini, antocijani i drugi ).

Voće je bogat izvor vitamina, mada u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje vitamina. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u pokožici i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suha šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.

Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 8.2.2008. pet. 17:59    Naslov: Citiraj i odgovori

Orašasti plodovi - sve na jednom mjestu!

Orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pinjoli, pistacije i drugi orašasti plodovi imaju zajedničke karakteristike. Veoma su masni jer sadrže 50 i više posto ulja (najviše orah, i do 66 posto); imaju mnogo odličnih proteina (bjelančevina); sadrže bogatstvo minerala i vitamina topivih u ulju -osobito E vitamina, čuvara masnoća od užeglosti; osobitog su okusa i arome, a neki cijene njihovu ljekovitost. Bjelančevine u orašastim plodovima su biološki vrijedne, s dobrim rasporedom aminokiselina, a mogu zamijeniti one iz mesa, kako to znalački rade vegetarijanci. Većina ih sadrži do 2q posto, ali pinjoli i kikiriki dosegnu i 25 posto proteina.
Minerala ima 2 do 3 posto, među kojima vodi kalij, magnezij i fosfor, a od vitamina najviše je E vitamina pa BI, B6 i nikotinske kiseline. Vode i ugljikohidrata je malo jer su sav prostor zauzeli navedeni sastojci.
U cijeloj toj skupini nema niti jednog kaloričnog "siromaška" -100 g daje barem 600 kcal, a to je kalorična protuvrijednost osrednjeg ručka! "Krivac" za to su ulja, ali odmah treba reći da su ona iznimne kvalitete. Najmanje je loših zasićenih masnih kiselina, a poželjne jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline čine glavninu. Među njima su esencijalne masne kiseline, linoina i linolenska, a sve je više dokaza da ih u prehrani nema dovoljno, ponajviše zbog današnjeg načina prerade hrane. Naime, danas se ulje dobiva i rafinira tehnološkim procesom koji uništava i mijenja strukturu molekula ulja, pa ih naš organizam više ne može iskoristiti za biološke potrebe već samo kao energetsko gorivo. Takve neprirodne "transkemijske nakaze" ponašaju se u našem organizmu kao svinjska mast, a radi se o uljima! Zbog toga oni najupućeniji kupuju hladno prešana i nerafinirana ulja. Želite li još bolje od toga? Jedite orašaste plodove (ali i sjemenke) kad god vam se ukaže prilika.
Sve u svemu, orašasti plodovi su sjajna hrana sa samo jednom manom - kalorični su i treba ih jesti u ograničenim količinama.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 7.3.2008. pet. 13:25    Naslov: Citiraj i odgovori

ZAŠTO JESTI VOĆE?

Razloga je mnogo:

1. Probava voća je vrlo brzo i traje samo oko 30 minuta. To je kemijski proces kojim se ne oslobađaju štetni nusprodukti. Kao primjer duge probave može nam poslužiti meso, probava traje čak 6-8 sati.

2. Sadrži količinu vode kao i ljudsko tijelo. Najveći udio u voću je voda, i to više od 80%, baš kao i u ljudskom tijelu. Teško je naći neku namirnicu s tolikim udjelom vode, osim među povrćem, a kao primjer može nam poslužiti krastavac.

3. Kalorijska vrijednost voća je vrlo mala. Voće igra značajnu ulogu u dijetama za redukciju tjelesne mase jer je izvaredan izvor energije, a bez nepotrebnih kalorija. Sadrži fruktuzu voćni šećer koji tijelo ne treba pretvarati u niže šećere prije upotrebe, nego brzo ulazi u krv i prije toga ne sadrži masnoće, a sadrži pektin koji daje osjećaj sitosti jer na sebe navlači vodu.

Povećane potrebe za pojedinim hranjivim tvarima i kalorijama, a međutim, postoje u nekim slučajevima:
• U tijeku rasta
• Kod povećane fizičke aktivnosti
• U trudnoći i prilikom dojenja
• Kod bolesti

4. Ugljikohidrati su potrebni kao izvor energije. No u potrazi za željenom energijom trebamo biti umjereni, jer od viška ugljikohidrata stvaraju depoi u obliku masnih naslaga. Stručnjaci preporučuju da ugljikohidrati trebaju sačinjavati 55-60% naše prehrane.
ugljikohidrati uključuju šećer, oligosaharide, škrob i vlakna. Šećeri i šrob imaju 4 kalorije po gramu, dok vlakna nemaju energetsku vrijednost jer se u crijevima ne apsorbiraju(usporedbe radi masti imaju 9 kcal p gramu).

U neesencijalne hranjive tvari spadaju i VLAKNASTE TVARI koje se sastoje od celuloze i hemiceluloze, te u manjoj mjeri od pektina, lignina i polisaharida. Topljivi dijelovi vežu ione i žučne soli, a netopljivi povećavaju volumen stolice i ubrzavaju vrijeme prolaska crijevnog sadržaja. Zbog toga su vlaknaste tvari važne u prevenciji razvoja raka debelog crijeva, kolelitijaze i ishemične bolesti srca.
Iako postoje razna tumačenja, pa čak i neslaganja znanstvenika, većina ih je prihvatila tezu da topljiva vlakna smanjuju razinu kolesterola i rizik oboljevanja od ateroskleroze. Netopljiva pak smanjuju zadržavanje fekalnih masa u crijevima i tako smanjuju izravno djelovanje raznih štetnih tvari iz hrane na sluznicu crijeva.
Osim toga, moguće je da povećavaju rast bakterija koje normalno žive u našem crijevu, a koje ubrzavaju proces probave.
Način na koji dolazi do smanjenja kolesterola je masa slična želatini, koju stvaraju topljiva vlakna, zarobljavaju masnoće i sprječavaju njihovu apsorpciju u krv.
Vlaknaste tvari smanjuju apsorpciju glukoze nastale razgradnjom, što je osobito važno za prehranu bolesnika sa šećernom bolesti.
Stručnjaci nam poručuju da trebamo povećati potrošnju vlaknaste hrane i to 50%, kako bismo spriječili rak debelog crijeva

5.Masnoće –voće uopće ili gotovo uopće ne sadržava masnoće. Jedući veću količinu dnevno između obroka možemo zaboraviti na slatkiše. Na taj način ne samo da uklanjamo unos nepotrebnih masnoća, soli, proteina i konzumnog šećera nego i nepotrebne kalorije. Sve to služi u borbu protiv debljine, a dugoroćno i protiv stvaranja zastrašujućih plaktova na krvnim žilama. One pak vode razne komplikacije, od kojih spominjemo infakt srca i mozga. Debljina je bolest današnjice, poput epidemije širi se svijetom, a mogući uzrok je brzina života i dostupnost te srazmjerna jeftinost gotove brze hrane. Uzrok su česti poremećaji metalnog zdravlja.

6.Kolesterol-voće ne sadrži kolesterol, tvar o kojoj se toliko čuje, da se i pri spomenu te riječi u zraku pojavi strah o bolesti.
Kolesterol je složena molekula koja se nalazi u staničnim mebranama, a i služi kao ishodište za stvaranje nekih hormona. Bez kolesterola ne bi bilo našeg tijela! Ono i samo proizvodi tu vitalnu molekulu. Kolesterol putuje krvlju u različitim dijelovima tijela i zato ga mjerimo iz krvi. U svijetu, kod nas nešto manje, svi govore o obrom i lošom kolesterolu. Loš je faktor značajan u nastanku ateroskleroze, dok dobar važan za funkcioniranje organizma. Mi u krvi možemo izmjeriti i jednog i drugog. Naime kolesterol se prenosi krvlju vezan za nosače lipoproteine. Dobar se prenosi vezan za HDL(high density lipoproteins, odnosno lipoproteine visoke gustoće), a loš za LDL(low density lipoproteins, koji su niske gustoće). Upravo prema tim lipoproteinima, mi kolesterol iz krvi zovemo LDL ili HDL.
Meso, a posebno leđna moždina sadrže kolesterol, dok ga u voću i povrću gotovo i nema!

7.Proteini(bjelančevine)- kada spomenimo proteine, uvijek pomislimo na meso ili jaja. Međutim i voće sadrži proteine, iako 15-20 puta manje nego meso.
Proteini su vrlo složene molekule, a sastoje se od manjih jedinica aminokiselina. Naše tijelo koristi 20 različitih aminokiselina kako bi izgradilo različite proteine. Od tih 20, 10 aminokiselin je esencijalno, što znači da ih naše tijelo ne može samo proizvesti, nego se trebaju unositi hranom.

Voće sadržu neke od tih 10 aminokiselina, dok banana ih sadrži svih 10!
Proteini su molekule neophodne za razvoj, rast i obnovu organizma. Igraju ključnu ulogu u životno važnim procesima. Sudjeluju u kontrakciji mišića, prijenos živčanog impulsa, imunološkoj obrani, mnogi hormoni su proteini, svi enzimi su proteini. Proteini sudjeluju u stvaranju strukture kosti i kože...,a mogu biti i izvor energije. Dobri izvori proteina su meso i jaja, a među voćem se izdvaja kikiriki. Ostalo je voće slab izvor možda još ovdje mogu spomeniti jabuku kao loš, ali ipak donekle vrijedan izvor.

http://www.blog.hr/print/?id=1622282181
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11833
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 19.1.2017. čet. 15:06    Naslov: Citiraj i odgovori

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_culinary_fruits
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Organski uzgoj općenito Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan