Višnjički batat Premda ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir (sweet potato), batat (Ipomoea batatas L.) nema nikakve veze s krumpirom, jer pripada botaničkoj porodici slakova (Convolvulaceae). Riječ je o višegodišnjoj tropskoj i suptropskoj povrtnoj kulturi porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), te mladi listovi i vršci biljke. Industrijska prerada batata uključuje proizvodnju brašna, škroba, alkohola i sirupa. I korijen i vriježe batata koriste se kao životinjska hrana – bilo svježa, bilo za proizvodnju silaže. Ovisno o varijetetu, kojih ima preko 400, batat ima meso bijele, žute ili narančaste boje, a koru bijele, žute, narančaste, crvene ili grimizne boje. Masovno se uzgaja i konzumira u Africi, Aziji i Americi, a odnedavna sve više i u Europi. U Hrvatskoj je batat gotovo posve nepoznat. No, ta bi se slika uskoro trebala promijeniti. Nakon što su na zagrebačkom Agronomskom fakultetu provedena opsežna istraživanja, uzgaja se kao jednogodišnja kultura, a prva komercijalna proizvodnja batata pokrenuta je ove godine na poljoprivredno-turističkom imanju Pustara Višnjica d.o.o. kraj Slatine. Osim što je ukusan, batat je i hranjiv i ljekovit.
Kralj povrtnjaka Prema američkom Centru za znanost u službi javnog interesa (CSPI), od sveg povrća batat sadrži najviše ključnih nutrijenata, više i od toliko hvaljene brokule. On je doslovno riznica antioksidanata, u prvom redu beta-karotena, ali i vitamina C i E.
Od preporučenih dnevnih količina, 150 g pečenog batata sadrži pet puta više vitamina A, polovicu vitamina C i trećinu vitamina E.
Batat je i vrijedan izvor biljnih vlakana, nekoliko vitamina iz skupine B vitamina, mangana, bakra, kalija i željeza, dok ostale nutrijente sadrži barem u minimalnim količinama. Uzme li se u obzir i to da sadrži malo natrija (čija prevelika količina može biti uzrok povišenog krvnog tlaka) i neznatne količine masti, s pravom se može pretpostaviti da batat jamči mnogo više od nekoliko slasnih zalogaja.
100 g pečenog batata ima samo 103 kalorije.
Hrana za dušu i tijelo Samim tim što se protiv najčešćih bolesti modernog čovjeka – kardiovaskularnih bolesti i raka – bori najjačim oružjima, batat zaslužuje ogromno poštovanje. Beta-karoten, kalij, folna kiselina te vitamini B6, C i E snižavaju povišeni krvni tlak i osiguravaju nesmetan protok krvi kroz arterije, dok biljna vlakna štite od kroničnih bolesti srca. Beta-karoten, vitamin C i folna kiselina ujedno su najsnažniji antikancerozni nutrijenti.
Batat pomaže ojačati imunitet opskrbljujući ga željezom te vitaminima A, B6, C i E. S obzirom da su stanice imuniteta posebno osjetljive na oksidativna oštećenja, batat ih doslovno zasipava antioksidantima – beta-karotenom te vitaminima C i E.
Beta-karoten se u jetri pretvara u vitamin A, koji je ključan za zdravlje očiju. Osim što osigurava dobar vid, uključujući noćni, u trećoj životnoj dobi, u kombinaciji s vitaminom C i nekim drugim nutrijentima, dodatno štiti od nastanka sive mrene.
Dobro raspoloženje uvelike ovisi o vitaminu B6 i folnoj kiselini, koji djeluju kao antidepresanti. Osim toga, vitamin B6 stimulira ili smiruje središnji živčani sustav, dok folna kiselina pospješuje pamćenje i ublažava simptome demencije. Vitamin E čak može zaštititi od demencije, a usporava i razvoj Alzheimerove bolesti.
Zahvaljujući vitaminu E, a napose biljnim vlaknima, batat je idealna namirnica za osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2. Batat ima nizak glikemijski indeks, što znači da uzrokuje spori i mali porast razine glukoze u krvi, a smanjuje i otpornost organizma na inzulin. Biljna vlakna mogu i zaštiti od dijabetesa, ali i od gojaznosti, jer produžavaju osjećaj sitosti. Ona također reguliraju lošu probavu, štiteći na taj način od raka debelog crijeva.
Batat je idealan i za sportaše te za osobe koje su izložene fizičkim naporima, jer potrošenu tjelesnu energiju nadoknađuje brže od ijedne druge namirnice. I djeca, koja ne mare za nutritivne vrijednosti, već za okus, mogu bezbrižno uživati u batatu, jer može biti i zdrava grickalica i ukusna slastica.
Jestiv od glave do pete Batat se, kao i krumpir, može kuhati, peći, pirjati, pohati i pržiti. Štoviše, batat u potpunosti može zamijeniti krumpir. Od njega se mogu spraviti juhe, prilozi uz sve vrste mesa i riba, glavna jela, slastice i grickalice; može se umijesiti u okruglice ili pekarske proizvode; ili dodati varivima, složencima, salatama, umacima i dressinzima. Ako se od njega spravlja pire ili ako se peče u pećnici ne treba ga soliti, jer je zbog obilja minerala doslovno slastan. S njegovim se okusom u jelima izvrsno slažu narančin sok, razni sirupi, brandy, smeđi šećer, lješnjaci, bademi, grožđice, češnjak, papar, curry, cimet, muškatni oraščić, đumbir, klinčić, majčina dušica, piment, bosiljak, peršin… Mladi listovi i vršci batata spravljaju se kao špinat, a mogu se umijesiti i u okruglice ili pekarske proizvode. Kora batata također je jestiva, a uz to sadrži dosta biljnih vlakana pa neoguljeni batat treba jesti što češće.
Najčešći načini spravljanja batata
Sirov Operite i ogulite batate. Narežite ih na prutiće ili kriške. Držite prutiće ili kriške u ledeno hladnoj vodi, ili u plastičnoj vrećici s nekoliko kocaka leda 10 minuta. Ocijedite ih i poslužite, ili ih stavite u plastičnu vrećicu i držite u hladnjaku do 4 dana. Sirovi batat možete staviti u dressing za salatu i u razne umake, kao što su umak od pasiranih jabuka i rajčice.
Kuhan na pari U lonac za kuhanje na pari ulijte vode (8 cm od dna posude) i zakuhajte je. Stavite cijele, neoguljene batate u košaricu te ih kuhajte dok ne smekšaju. Batat težak 230 g treba kuhati 40 – 50 minuta. Ako su oguljeni i narezani na kockice 3 x 3 cm batati će biti kuhani za 30-ak minuta.
Kuhan Stavite cijele, oguljene batate u nezasoljenu kipuću vodu i kuhajte ih 30 – 35 minuta, ovisno o njihovoj veličini. Ako su narezani na kockice 3 x 3 cm batati će biti kuhani za 20 minuta. Ili: Stavite cijele, neoguljene batate u nezasoljenu kipuću vodu i kuhajte ih 35 – 40 minuta, odnosno dok ne budu mekani kad ih probodete nožem. Odmah ih ocijedite, ostavite malo da se ohlade, a potom ogulite.
Pire Stavite cijele, oguljene batate u kipuću vodu i kuhajte ih 30 – 35 minuta, odnosno dok ne postanu mekani. Ocijedite batate. Dodajte malo margarina i propasirajte ih viljuškom za pire ili mikserom.
U mikrovalnoj pećnici Izaberite batate jednake veličine. Operite ih i izbodite viljuškom. Pecite ih na visokoj temperaturi. Na polovici vremena spravljanja okrenite batate na drugu stranu. Izvadite ih iz mikrovalne pećnice, umotajte u aluminijsku foliju i ostavite da tako stoje barem 5 minuta. Vrijeme spravljanja: 1 batat srednje veličine: 3 – 4 minute 2 batata srednje veličine: 5 – 6 minuta 3 batata srednje veličine: 7 – 8 minuta 4 batata srednje veličine: 8 – 9 minuta
Pečen Operite neoguljene batate. Izbodite ih viljuškom na nekoliko mjesta i pecite na 200° C 40 – 50 minuta, odnosno dok ne budu mekani. Ili: Neoguljene batate operite, prerežite na pola i umotajte u aluminijsku foliju. Pecite ih na 200° C oko 30 minuta. Pečene polovice lagano namažite margarinom.
Na žaru Umotajte batate srednje veličine u deblju aluminijsku foliju. Stavite ih na rešetku 12 – 15 cm udaljenu od žara. Pecite ih oko 45 minuta, odnosno dok ne postanu mekani. Vrijeme spravljanja možete skratiti tako da batate kuhate nekoliko minuta prije nego što ih zamotate u foliju te da ih potom zagrnete žarom.
Pržen Ogulite batate i narežite ih na prutiće. Nalijte ulje u široku i duboku posudu i zagrijte ga. Pržite prutiće dok ne dobiju zlatnu boju. Izvadite ih iz ulja i stavite na papirnate ručnike da iz njih upiju masnoću.
Čips Zagrijte pećnicu na 185° C. Oguljene batate narežite na vrlo tanke kriške. Lagano namažite svaku stranu kriške maslinovim uljem. Složite kriške na plohu za pečenje. Pecite 15 minuta. Okrenite kriške i pecite ih još 15 minuta, odnosno dok obje strane ne budu pečene. Ili: Ogulite batate i narežite ih na vrlo tanko kriške. Stavite kriške u posudu s ledeno hladnom vodom i ostavite ih da se hlade 60 minuta. Izvadite kriške iz vode i stavite ih na papirnate ručnike da se ocijede. Nalijte ulje u tavu ili fritezu i zagrijte ga. Pržite kriške batata 2 minute, odnosno dok ne dobiju zlatnosmeđu boju. Izvadite kriške iz ulja i stavite ih na papirnate ručnike da iz njih upiju masnoću.
KREM JUHA OD BATATA (za 4 – 6 osoba)
Sastojci: 700 g batata s narančastim mesom 1 žlica margarina 2 režnja češnjaka, usitnjenog 1 l vode ili povrtnog, kokošjeg ili goveđeg temeljca prstohvat kopra (po želji) 4 žlice vrhnja za kuhanje 1 žličica Vegete 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog sol papar
Priprema: Batate ogulite, narežite na četvrtine i kuhajte 15 – 20 minuta. Ocijedite ih i propasirajte. Rastopite margarin i na njemu lagano popržite češnjak. U kipuću vodu ili temeljac dodajte pire od batata, malo soli i kopar te kuhajte na srednje jakoj vatri 3 – 4 minute. Dodajte vrhnje za kuhanje, Vegetu i malo papra. Kad juha zakipi, kuhajte još 1 minutu. Prije nego što juhu poslužite posipajte peršin.
NAMAZ OD BATATA I PROSA (oko 600 g namaza)
Sastojci: 100 g prosa ½ žlice margarina 1 crveni luk, usitnjen 400 g batata s narančastim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice 3 režnja češnjaka, usitnjena ½ žličice kadulje, sušene 1 žličica slatke mljevene paprike ⅓ žličice ljute mljevene paprike 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog 1 ½ žličica soli
Priprema: Kuhajte proso u pola litre vode s dodatkom 1 žličice soli 15 minuta. Rastopite margarin, dodajte crveni luk i pržite ga dok ne omekša. Dodajte batat i pržite 3 minute. Dodajte češnjak i kadulju te pržite 3 minute. Dodajte mljevenu papriku, pola žličice soli i pržite dok batat ne postane mekan. Istresite u dublju posudu, dodajte proso i peršinov list te štapnim mikserom napravite žitku smjesu. (Sastojke možete propasirati i u multi praktiku.) Poslužite kao namaz, ili kao topao prilog uz meso ili preljev za tjesteninu. Stavite u plastičnu posudu koja se može hermetički zatvoriti i prelijte tankim slojem maslinovog ulja. Namaz možete držati u hladnjaku do 5 dana.
LAZANJE OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 – 6 osoba)
Sastojci: 1 pakovanje tijesta za lazanje koje se ne mora kuhati 2 žlice margarina 1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice 350 g svježih bukovača 3 – 4 režnja češnjaka, usitnjena ½ žličice ružmarina, sušenog 1 žličica kadulje, sušene ½ žličice origana, sušenog (po želji) bešamel umak 5 dl pasirane rajčice 200 g trapista, naribanog sol papar
Priprema: Rastopite margarin, dodajte ružmarin i kadulju te ih pržite dok ne zamirišu. Dodajte batat i malo soli te pržite 6 – 7 minuta. Dodajte češnjak i malo papra te maknite s vatre. Bukovače ispecite na roštilju, grilu ili tavi, a potom ih izrežite na manje komade. U nauljenu posudu za pečenje slojevito složite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, ⅓ sira, pola bešamel umaka, tijesto za lazanje, ostatak bešamel umaka, ⅓ sira, bukovače, tijesto za lazanje, pasiranu rajčicu, origano i ostatak sira. Zagrijte pećnicu na 190° C i pecite 40 minuta.
RIŽOTO OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 osobe)
Sastojci: 3 – 4 žlice ulja 1 crvena paprika, izrezana na kockice 1 žuta paprika, izrezana na kockice 400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice 150 g bukovača, izrezanih na kockice 200 g riže 3 režnja češnjaka, usitnjena 2 lovorova lista 1 dl bijelog vina 5 – 6 dl vode prstohvat kopra, sušenog prstohvat ružmarina, sušenog 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog 1 žličica Vegete sol papar
Priprema: Zagrijte ulje, dodajte papriku i pržite je 2 – 3 minute. Dodajte bukovače, češnjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute. Dodajte rižu, ružmarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta. Dodajte batat, Vegetu, kopar i još malo vode (ovisno koliko je riža upila) te pirjajte još 5 – 6 minuta, odnosno dok riža ne bude mekana. Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego što ga poslužite posipajte peršin.
http://www.uppt.hr/recepti/glavnajela/batat.htm
