Zemljani

[Luna]

[floraifauna]

Možda je sijanje- sadnja u dane lista presudila?? Šogi mi se isto žalio da ništa od cvjetače pa sam nekako pomislila da bi možda to mogao biti jedan od razloga.

[SilveK]

Mislim da nije to, jer sam sve sorte sijala odjednom, neke su rodile a neke ne - mislim da je kriva pozicija na koju sam ih premjestila - na jednom mjestu je sve rodilo, na drugoj gredici ne

[ogi]

Šenon je zapravo rezultat križanja dvaju varijeteta unutar vrste Brassica oleracea: brokule (B. oleracea var. italica; engl. broccoli) i cvjetače (B. oleracea var. botrytis; engl. cauliflower) na
što ukazuje i engleski naziv „broccoflower“.

Cilj uzgoja je cvat koji se, kao i kod cvjetače, razvija na skraćenoj stabljici no cvjetni pupovi unutar cvata šenona su izraženije krupnoće. Kod brokule se koristi cvat i vršni dio cvatne stapke, ali i postrani cvatovi, koji se nakon berbe vršnog cvata razvijaju iz pazuha listova. Kod šenona i cvjetače nije izražena vršna dominantnost te se ne formiraju postrani izboji sa cvatovima. Šenon je slatkastog okusa zbog čega je prihvatljiv u pripremi hrane za djecu. Brojnim se analizama ontogenetskih i morfoloških svojstava sorti šenona, utvrdilo da je ovo zanimljivo povrće zapravo tip cvjetače, a ne brokule. Tako sorte svijetlozelenog cvata piramidalnog oblika ubrajamo u poseban tip cvjetače – Romanesco. U usporedbi s cvjetačom bijelog cvata, šenon se ističe višim vrijednostima vitamina C, karotenoida, polifenola i visokom antioksidativnom aktivnosti zbog prisutnosti biljnih pigmenata (tablica).

Naime, biljni pigmenti su važni za ljudski organizam jer djeluju kao prirodni antioksidanti budući da neutraliziraju slobodne radikale i čuvaju integritet stanice, sprječavajući oštećenje staničnog tkiva. Kao i kod ostalih kupusnjača, optimalne temperature za vegetativni rast šenona su od 15 do 20 °C te je kombinacijom raznolikih klimatskih prilika, a time i proizvodnog područja, odgovarajućim izborom kultivara i rokova uzgoja, moguće osigurati kontinuiranu opskrbu tržišta šenonom.

Uzgaja se iz presadnica koje se, ovisno o sorti, sade na razmak između redova 50 – 60 cm te razmak unutar reda 40 – 50 cm. U uvjetima kontinentalne Hrvatske povoljniji je ljetno-jesenski uzgoj šenona, pri čemu se ostvaruje i viši prinos.

U tom je roku uzgoja u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske ostvarena prosječna masa cvata u rasponu od 380 do 460 g, što je znatno više od rezultata istraživanja inozemnih autora (340 g). Kod mnogih kultivara cvjetače listovi rozete priliježu uz cvat, čime ga štite od utjecaja sunčeve svjetlosti jer uslijed izloženosti bijelog cvata direktnom sunčevom svjetlu, već kroz nekoliko sati dolazi do smeđenja cvata. Kod šenona, ali i ostalih tipova cvjetače obojenog cvata, nema gubitka tržne vrijednosti cvata uslijed izloženosti direktnom sunčevom svjetlu. U uzgoju može doći i do specifičnih fizioloških poremećaja (uzrokovanih temperaturnim stresom, neravnomjernom opskrbom vodom i hranivima) kao što su: rižavost (pojava sitnih cvjetnih pupova na površini cvata), prorastanje
brakteja (listovi prorastaju kroz cvat) te sljepoća (formiranje rozete lišća bez cvata). I šenon se ističe visokim vrijednostima glukozinolata koji imaju dominantnu ulogu u antikancerogenoj aktivnosti u ljudskom organizmu, a kako bi se očuvala njegova hranidbena i zdravstvena vrijednost, preporučuje se što kraća termička obrada svježeg cvata.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing.