Aminokiseline su osnovni blokovi od kojih se sastoje proteini. Naša potreba za proteinima u stvari je potreba za amino kiselinama. One sadrže dušik, po zastupljenosti četvrti elemenat u tijelu.
Sve amino kiseline u našem organizmu su iz skupine alfa, što znači da imaju dušik na prvom (alfa) ugljikovom atomu u molekuli. Dušikov atom ima na sebe prikvačen vodikov atom čime tvori amino grupu. Odatle termin "amino" u nazivu. Uz nju, amino kiseline sadrže i karboksilnu grupu, poput masnih kiselina. Karboksilna grupa je osnova karboksilne kiseline i iz te je činjenice preuzeto "kiseline" u nazivu. Karboksilna grupa je također prikvačena na alfa (prvi) ugljikov atom. Sastoji se od atoma ugljika, dva atoma kisika i atoma vodika.
Amino i karboksilna grupa prikvačene na alfa ugljikov atom daju molekuli asimetričnost koja zakreće polariziranu svjetlost. Naše tijelo može iskoristiti samo amino kiseline koje zakreću svjetlost u lijevo - left. Takve ćete amino kiseline prepoznati po dodanom slovu L ispred njihova imena. (Uz izuzetak taurina, GABA i glicina koji nisu ni "L" ni "D" tip i fenilalanina koji može iskoristiti u "L" i "D" formi).
Alfa amino kiselina ima mnogo, ali samo ih je 20 pronađeno u humanim proteinima. Neki proteini čine strukturalne forme u organizmu, dok su drugi enzimi. Iako je svih dvadeset amino kiselina neophodno za život, samo ih je devet prehrambeno esencijalno.
(*arginin-navodi se u wikipediji kao deseta esencijalna)
Iako je histidin ubrajan u esencijalne amino kiseline samo za doječad, novija istraživanja pokazuju da bi mogao biti esencialan i za odrasle. Nedovoljno uzimanje esencijanih amino kiselina povećava tjelesnu potrebu za neesencijalnim kiselinama. I jedne i druge - esencijalne i neesencijalne, u tijelu će tvoriti hormone, enzime, neurotransmitere, antitijela i transportere nutrijenata.
Zadnja izmjena: Luna, dana/u 01 lis 2007, 15:14, ukupno mijenjano 1 put.
Zabrinutost oko (ne) dovoljnog unošenja aminokiselina/ bjelančevina u tijelo zna biti prisutna kod mnogih vegana/ vegetarijanaca, pogotovo kod onih koji tek prelaze na ovakav način ishrane ili se bave sportom.
Sve su prisutne u biljnoj hrani, ali u različitim omjerima i ne sve esencijalne u svakoj namirnici.
Neki od izvora kažu da postoje određene namirnice koje sadrže sve nabrojane esencijalne, te da njihovim unosom ne moramo brinuti oko eventualnog nedostatka.
Popis namirnica koje sadrže sve esencijalne aminokiseline:
Voljela bih da podijelimo informacije/ znanja/ mišljenja oko ovoga. Obračate li posebnu pažnju na dovoljan unos namirnica koje sadrže aminokiseline za tvorbu bjelančevina, znate li koja je njihova uloga u organizmu, ostalo?
"Kuću gradi opeka, a naše tijelo izgrađuju bjelančevine."
Bjelančevine su osnovni građevni elementi svakoga, pa i najsitnijega djelića našega tijela, ulaze u sastav protoplazme svake žive stanice (nositelja svih životnih funkcija) i uključene su u važne biokemijske procese u stanicama.
Izgradnju i obnovu organizma ne mogu vršiti niti ugljikohidrati niti masti, nego samo bjelančevine koje je neophodno svakodnevno unositi prehranom.
Najvažnije uloge koje imaju u organizmu su:
- izgradnja i obnova mišićnog tkiva i stanica organizma,
- rast kose, noktiju, kože,
- izgradnja hormona koji "dirigiraju" svim tjelesnim funkcijama,
- izgradnja enzima bez kojih nema nikakve aktivnosti (razgradnja organske tvari),
- poboljšanje imunološkog sustava, tj. stvaranje antitijela koja štite tijelo od bolesti,
- obnova hemoglobina koji prenosi kisik,
- transport nutrijenata (hranjivih tvari) putem krvi u stanicu,
- održavanje acido–bazne ravnoteže u krvi i normalne raspodjele vode u tijelu,
- izvor su energije kada u organizmu nema dovoljno drugih energenata (ugljikohidrata i masti).
Sastavljene su od različitih aminokiselina, koje su međusobno povezane peptidnom vezom.
Bjelančevine su složene i imaju raznovrsnu strukturu zbog mnogih kombinacija koje nastaju spajanjem dvadesetak različitih aminokiselina u lance raznih dužina.
Ljudi ne mogu višak bjelančevina pohraniti kao bjelančevine, nego one sagorijevaju i pretvaraju se u energiju ili pohranjuju u obliku glikogena ili masti, pa ih treba uzimati svakodnevno.
U prehrani je važna podjela bjelančevina prema njihovu aminokiselinskom sastavu.
Esencijalnim aminokiselinama nazivamo aminokiseline koje organizam nije u mogućnosti sintetizirati (sam stvoriti) niti iz jedne tvari, nego ih mora unijeti hranom. Svaki nedostatak esencijalnih aminokiselina znači da se bjelančevine ne mogu u potpunosti izgraditi u količinama potrebnim za izgradnju organizma. Od 21 aminokiseline, osam (za djecu deset) je esencijalno.
Ostale organizam može sam proizvesti ako dobiva dovoljno hranjivih tvari, pa ih zovemo neesencijalnima aminokiselinama.
Namirnice biljnog podrijetla prema sastavu su nepotpune bjelančevine i ne sadrže sve esencijalne aminokiseline, pa ih je potrebno međusobno pravilno kombinirati. Najvažniji izvor biljnih bjelančevina su mahunarke (soja, grah, leća, grašak), žitarice (riža, pšenica) i orašasti plodovi: lješnjaci, bademi i orasi, dok je zeleno povrće i voće siromašno bjelančevinama.
Obroke planirajte tako da kombinirate namirnice – žitarice s mahunarkama, npr. rižu i grašak, orašaste plodove i mahunarke, kukuruz i grah, tjesteninu i grah, soju i sjemenke, slanutak i sezam - kako biste postigli optimalan sastav aminokiselina.
Energetski udio bjelančevina u strukturi obroka odraslih osoba treba biti oko 12%, a za djecu i sportaše oko 15% do 20% sveukupno unesene energije.
Dnevne potrebe za bjelančevinama za odraslu osobu iznose oko 0,8 grama bjelančevina/kg tjelesne mase.
Količina bjelančevina ne smije prelaziti 30 grama u jednom obroku jer više organizam ne može iskoristiti.Dnevne potrebe za djecu i mlade u vrijeme intenzivnog rasta iznose oko 1 - 1,5 grama bjelančevina/kg tjelesne mase, a za dojenčad oko 2 grama bjelančevina/kg tjelesne mase.
Količina bjelančevina ne prelazi 30 grama u jednom obroku jer više organizam ne može iskoristiti. To znači da se dnevno potrebna količina bjelančevina mora podijeliti na više obroka bogatih bjelančevinama.
Treba pripaziti da se bjelančevine ne unište nepravilnom toplinskom obradom i time smanji njihova iskoristivost u organizmu. Pretjerano visoka temperatura kroz duže vrijeme smanjuje iskoristivost bjelančevina i do 80%.
Bjelančevine nisu statične - one se u svakom trenutku razgrađuju i ponovno izgrađuju u svakoj našoj stanici. Važno je znati unijeti dovoljno bjelančevina svakodnevnom prehranom – ni previše ni premalo – da se održi ravnoteža između razgradnje i izgradnje, što možemo nazvati i pravom umjetnošću.
e ak je ovo faq nek se obriše moj gore besmislen post (i ovaj), a i malo uredi tekst jer se stvari ponavljaju...
kak onda vi unosite dovoljno toga kad vam je dan ovakav?
doručak: limunada
ručak: graham pecivo
večera: 2 jabuke
Izgradnju i obnovu organizma ne mogu vršiti niti ugljikohidrati niti masti, nego samo bjelančevine koje je neophodno svakodnevno unositi prehranom.
sad bum se valjda zblamiral al ako se dobro sjećam, mislim da sam prije 2 god. pročital da se bjelančevine mogu stvarat u organizmu, nobelova nagrada je bila povezana sa tim tekstom...
filo je napisao/la:malo uredi tekst jer se stvari ponavljaju
A da trebala bi, a kad ne stignem Pa nek posluži kao "ponavljanje gradiva" Bumo na portalu dotjerali do savršenstva
filo je napisao/la:kak onda vi unosite dovoljno toga kad vam je dan ovakav?
doručak: limunada
ručak: graham pecivo
večera: 2 jabuke
filo je napisao/la:mislim da sam prije 2 god. pročital da se bjelančevine mogu stvarat u organizmu, nobelova nagrada je bila povezana sa tim tekstom...
Dobro si pročitao. I zapamtio
Da, bjelančevine se stvaraju u organizmu iz aminokiselina. Razni autori samo pogrešno navode i brkaju terminologiju.
Problem je sa ovih 8 (10) koje se u organizmu NE sintetiziraju. Voljela bih da ovjde (zajedno) dođemo do odgovora iz kojih izvora/ namirnica ih tijelo može najbolje asimilirati/ iskoristiti, tak da svi znamo.
Evo opisa funkcija nekih najznačajnijih aminokiselina :
L-Arginin
Esencijalna za mišićni metabolizam. Pravi je prijevoznik pri spremanju i iskorištavanju dušika. Važna je komponenta za izgradnju i regeneraciju tkiva. U visokoj se koncentraciji nalazi u koži i vezivnom tkivu, te pomaže odstranjivanju amonijaka kao dijela ciklusa uree.
Mišićno je tkivo uvelike satkano od BCAA koje koristi za proizvodnju energije i sintezu proteina. Uključene su također u metabolizam neurotransmitera, kemijske procese u mozgu koji utječu na raspoloženje i mentalne funkcije.
L-Karnitin
Karnitin je u suštini dipeptid - amino kiselina sastavljena od druge dvije esencijalne aminokiseline, metionina i lizina. L-Karnitin je važan za metabolizam masti, naročito u srcu i mišićnim stanicama. Neophodan je pri transportu dugih lanaca masnih kiselina u stanične mitohondrije gdje kiseline oksidiraju i sagorijevaju stvarajući energiju.
L-Cistein
Amino sa sumporom i antioksidativnim svojstvima. Važan je za sintezu keratina, proteina koji se nalazi u koži, kosi i noktima. Ima važnu ulogu u metabolizmu energije i sintezi masnih kiselina.
L-glutaminska kiselina
To je najzastupljenija amino u pšenici. Involvirana je u metabolizam šećera i masti. Ima važnu ulogu za funkcioniranje mozga, sintezu DNA, glutationa i ostalih aminokiselina. Pomaže odstranjenju amonijaka iz tijela.
L-Glutamin
Najvažniji izvor energije za mozak i cijelo tijelo. Ima ga u cerebralnom korteksu i drugim dijelovima mozga. Koncentracija glutamina u krvi je tri do četiri puta veća od svih ostalih aminokiselina. Tijelo ga mijenja u glutaminsku kiselinu. Dokazano je da ima iznimnu ulogu za pravilan rad imunološkog sustava.
L-Glutation
Prirodni nosioc sumpora, peptid sastavljen od tri aminokiseline: glutaminske, cisteina i glicina. Djeluje kao antioksidant i detoksikant, a sudjeluje u transportu aminokiselina preko staničnih membrana.
Glicin
Prirodni je antacid i zaslađivač koji sudjeluje u sitezi DNA, fosfolipida i kolagena. Pomaže skladištenju glukoze za energiju putem povećanja mogućnosti skladištenja glikogena.
L-Histidin
Iako i djeca i odrasli mogu sintetizirati nešto malo histidina u tijelu, većina ulazi u organizam prehranom. Satkan je od histidina, a stanice ga otpuštaju pri imunološkoj reakciji. Značajan je za rast i regeneraciju tkiva.
L-Lizin
Važan je za rast, regeneraciju tkiva i proizvodnju hormona, enzima i antitijela. Posljednja istraživanja usredotočena su na moguću važnu ulogu u borbi protiv virusa herpesa. Ima ga u velikoj mjeri u mišićnom tkivu.
L-metionin
Još jedna aminokiselina sa sumporom i antioksidativnim svojstvima. Važan je za zdrave nokte i kožu, sintezu taurina, L-cisteina, lecitina, bile, L-karnitina i endorfina.
L-Ornitin
Kombiniran s L-argininom djeluje na hormon rasta. Neophodan je za funkcije jetre i imunološkog sustava.
DLPA (D,L-fenilalanin)
DLPA je kombinacija prirodne forme fenilalanina (L forma) i njegove zrcalne slike (D forma). DL-fenilalanin izgleda posjeduje jedinstvenu ulogu blokatora nekih enzima središnjeg živčanog sustava koji su uobičajeno zaduženi za raspad prirodnih, morfiju sličnih, hormona zvanih endorfini i enkefalini.
Taurin
Jednostavan sumporni spoj i jedna od najzastupljenijih aminokiselina u tijelu. Ima različite uloge za normalno funkcioniranje mozga, srca, žuči, očiju i krvožilnog sustava. U osnovi, njegova je funkcija u omogućavanju prolaska iona natrija, kalija i magnezija kroz stanične membrane stabilizacijom staničnog elekticiteta. Za male bebe taurin je esencijalan, budući da ga ne mogu samostalno sintetizirati.
L-Treonin
Važan za razvoj i stabilnu funkciju tiroidne žlijezde i imunološkog sustava. U kombinaciji s L-aspatičkom kiselinom i L-metioninom pomaže funkciju jetre.
L-Tirozin
Sastavni je dio proteinskih amino šećera i amino lipida, koji pak imaju višestruke funkcije. Važan je za mozak budući da je prekursor za neurotransmitere - dopamin, norepinefrin i epinefrin. Važan je dio nekih peptida, kao što su enkefalini koji služe protiv bolova u mozgu. Prekursor je hormonima poput tiroida i katekolestrogena (spojeva koji su ujedno estrogeni i katekoalamini) i najvažnijeg za pigmentaciju – melanina.
Pa nek posluži kao "ponavljanje gradiva" 
Bumo na portalu dotjerali do savršenstva 
