Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Stevija

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Ljekovito i začinsko bilje
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 15.3.2009. ned. 22:49    Naslov: Stevija Citiraj i odgovori



Stevija - zabranjena biljka?
Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je »otkrio« talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali »list slatkog meda«.
Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna »Stevia: Genus Stevia«, Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprečavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Zaštita monopola
Međutim, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća američki Ured za hranu i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se zabranjuje upotreba stevije kao zaslađivača. Deset godina kasnije Znanstveni odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe američkog ureda i također zabranjuje steviju uz zaključak da »ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda«. Nakon pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, već su, najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih zaslađivača (Monsanto, Hoechst i dr.) i proizvođača prirodne hrane. Na tržištu umjetnih zaslađivača (aspartam-E951, saharin-E954, acesulfam-E950, ciklamati-E952 i dr.) pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih kompanija, te posebno razvikane proizvode poput Natreena i NutraSweeta. Budući se biljka stevija ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna, »ugroženim« kompanijama je odgovarala zakonska zabrana američkog ureda.

Slatki otrovi
Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača. Naprotiv, istraživanja tih kemikalija »kontaminirana« su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslađivač aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički pokazatelji povećanja učestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i mučnina do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju na moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj citotoksičnosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja, no ipak se nalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta.

Stevija - izazov i za Hrvatsku
U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što »u prijevodu« znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju!
U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije! Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao »zaslađivač«, stevija nije »zabranjeno voće«. Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).

Izvor članka

(Kao zaslađivač (tekućina/ prah) kod nas se može nabaviti u apotekama ili preko: http://www.stevia-hrvatska.com/)
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Martac



Pridružen/a: 06. 05. 2008.
Postovi: 21

PostPostano: 16.3.2009. pon. 11:50    Naslov: Citiraj i odgovori

Imate li ideju kako bi se (osim do konačnih listića ili tekućine) moglo doći do sjemena stevie?

Ja bi to uzgajala Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 16.3.2009. pon. 12:18    Naslov: Citiraj i odgovori

Martac je napisao/la:
Imate li ideju kako bi se (osim do konačnih listića ili tekućine) moglo doći do sjemena stevie?

Preko: http://hr.kpr.sk/perennials.php Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
nelana



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 359
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 17.3.2009. uto. 08:11    Naslov: Citiraj i odgovori

ja sam isto zainteresirana za kupnju sjemena stevije... tko je iz zagreba a hoće naručiti, možemo se udružiti pa zajedno naručiti da se svatko ne zeza posebno..
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Martac



Pridružen/a: 06. 05. 2008.
Postovi: 21

PostPostano: 17.3.2009. uto. 11:02    Naslov: Citiraj i odgovori

hvala Luna Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
jiaogulan



Pridružen/a: 21. 04. 2009.
Postovi: 3

PostPostano: 21.4.2009. uto. 13:08    Naslov: Citiraj i odgovori

Martac je napisao/la:
Imate li ideju kako bi se (osim do konačnih listića ili tekućine) moglo doći do sjemena stevie?

Ja bi to uzgajala Smile


meni je ostalo nesto sjemena, ako tko zeli...divna biljka, za razliku od kupovne tekucine, vrlo ugodnog okusa!
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11246
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 21.4.2009. uto. 13:16    Naslov: Citiraj i odgovori

Dobro nam dosla Jiaogulan! Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Luna



Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 4206

PostPostano: 21.4.2009. uto. 16:14    Naslov: Citiraj i odgovori

jiaogulan je napisao/la:
meni je ostalo nesto sjemena, ako tko zeli

Gdje je nabavljeno sjeme i kakva su tvoja iskustva s uzgojem? Voljela bih probati posaditi.
Kako si koristio/la biljku? Sušenjem listova pa u prah ili?
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
jiaogulan



Pridružen/a: 21. 04. 2009.
Postovi: 3

PostPostano: 21.4.2009. uto. 23:19    Naslov: Citiraj i odgovori

iz njemacke, underground railroad rutom, ha ha...

klijavost je bolja nego sam ocekivala, nekih 30 %. trik je u puno svjetla od prvog dana, idealno bi bilo pod lampom. ali onda tek pocinje napeta prica...vrlo osjetljive biljcice, sporo rastu prvih mjesec i pol, ali onda odjednom potegnu...i nisu odmah slatke. prvu sam posijala u decembru, i sad vec pijem kavicu s njom...dalje nema mistike, beres list rano ujutro, tada je najveca koncentracija steviozida. mozes ga odmah preliti vrucom vodom, ili posusis pa ga onda pofuris...

ili cekas kolovoz, pa velika berba do listopada, odnosno prije nego procvate, jer onda postaje gorka, bespovratno. ne pomaze otkidanje cvjetova.

to je to.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11246
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 25.3.2012. ned. 16:19    Naslov: Citiraj i odgovori

Stevija (Stevia rebaudianaBERTONI) višegodišnji je zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti u vis i do 1 m.. Rod Stevia ima oko 150 vrsta, primejrice Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, dakako, Stevia rebaudiana, koja, za razliku od ostalih vrsta iz svog roda, sadržava značajne količine slatkih glikozida. Listovi stevije dugi su oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ugodna je, slatkog okusa zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 - 300 puta slađi od šećera.

Podrijeklom iz Paragvaja stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju, središnoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini. U drugim dijelovima svijeta stevija je niz godina, zahvaljujući američkom tvrdom stavu o “štetnosti”, zbog interesa velikih kompanija umjetnih zaslađivača i šećera, bila “zabranjena” biljka. Napokon, nakon 30 godina američka agencija za hranu i lijekove (FDA) konačno je promijenila stajalište i stevija od kraja 2008. godine više nije “zabranjena” biljka. Dobila je “GRAS-status” kojim se sastojci stevije (slatki glikozidi) smatraju sigurnim za uporabu, pa se mogu koristiti kao prirodni zaslađivači pića i hrane. Time će se konačno moći zamijeniti umjetna sladila (saccharin, aspartami i sl.). Nakon promjene tog stava, velike su američke kompanije osvježavajućih pića (Coca-Cola, Pepsi-Cola i sl.) obznanile da će ubuduće koristiti samo prirodni zaslađivač stevije, nakon čega je potreba za stevijom porasla u čitavom svijetu.

Steviju su inače stoljećima upotrebljavali Guarani indijanci u Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslađivač. Svakako treba naznačiti da je još 1922. godine stevija bila priznata u Hrvatskoj kao ljekovita biljka. Na žalost, trebalo je proći 80-tak godina da bi se u Hrvatskoj konačno počela uzgajati ta nedvojbeno korisna biljka.

Posušeno lišće stevije je oko 40 puta slađe od šećera. U listovima stevije nalazi se osam različitih glukozida, a najznačajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”.
Primjena stevije

Prema novijim svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:

juhama, umacima, raznim predjelima;
salatama, jelima od sira, tjesteninama itd.;
u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera (jer ne fermentira);
u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC;
posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaoa, voćnim sokovima i ostalim pićima;
osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu;
redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina “lošeg” kolesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi;
stevija nema kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0;
odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više insulina);
učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu;
poboljšava funkciju miokarda;
stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje);
jača regeneracijske procesu u organizmu;
neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide);
usklađuje rad endokrinih žlijezda;
stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu;
ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za “čišćenje” kože);
korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju itd.
Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je 3-5 mg/kg/tt (tjelesne težine), ovisno o tome radi li se o čistom ekstraktu stevije (dorađeno) ili samo o prirodno samljevenome suhom lišću.

Istraživanja u Hrvatskoj

Istraživanja o velikim mogućnostima stevije se iz dana u dan u svijetu naglo povećavaju, jer su krakteristike te biljke takve da nude neslućene mogućnosti njezinog korištenja u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, biokemiji, ali i mnogo šire.
Zvog toga smo 2006. godine na Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakultetu sveučilišta u Zagrebu počeli provoditi pilot-projekt o mogućnostima uzgoja stevije u Hrvatskoj. Klimatske prilike u Hrvatskoj omogućuju uzgoj stevije u kontinetalnom, ali posebice u mediteranskom dijelu. Istraživanja će, nadamo se, pridonijeti prepoznavanju vrijednosti te biljke od relevantnih subjekata čime bi se brzo mogla stvoriti nova vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Težište naših istraživanja bilo je tehnološke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za brže širenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literature da sjeme stevije ima slabu klijavost (3-4 %), no mi smo na Zavodu za povrćarstvo uspjeli riješiti taj problem i klijavos povećati te je ona sada od 70 do 80 %.
Stevija je višegodišnja biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spušta ispod 0 ºC. U protivnom, potrebno je biljke zaštititi od niskih temperatura ili unijeti u zaštićeni prostor. Biljka se može kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon čega je potreba obnova nasada. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka može vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lišća po stabljici, a organoleptička testiranja su pokazala visok postotak steviozida u lišću. Sušenjem i mljevenjem lišća dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je moguće koristiti na taj način, kao i čisti ekstrakt ali se može napraviti i vodena otopina.

Kako se stevija uzgaja? Sjetva-sadnja

Stevija se može uzgajati iz sjemena (sjeme→presadnica→sadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju mogućnosti izabrati ovisi o financijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.).
Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-tak dana mala se biljka može presaditi u plastični lončić promjera 10 cm. U našim klimatskim uvjetima biljke stevije sade se na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od kasnoga mraza. Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, malčiranju i načinu sadnje, a kreću se od 80-100 cm x 30-40 cm, čime se postiže sklop od 4-6 b/m2.

Tlo

Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena, jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase, čime će se omogućiti dobar vodozračni režim u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.
Gnojidba

Stevija ima relativno malu potrebu za hranivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje se gnojidba od 100 do 150 kg/ha NPK formulacije 5-20-30. Poželjno je gnojiti i kvalitetnim kopostom pogotovo ako se radi o težem tlu.
Navodnjavanje

Stevija ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno navodnjavanje
U izuzetno vrućim ljetima najbolje je navodnjavanje u razmacima 3-5 dana.
Kontrola korova

Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo, jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno malčiranje ili povremeno mehaničko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne ošteti korijen.

Štetnici i bolesti

Zbog njezina slatkog okusa štetnici nerado napadaju steviju, pa se ona čak sadi i međuredno sa povrtnim biljkama, jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji većih oštećenja neće biti.

Berba


Berba može biti jednokratna ili višekratna (biljke se podbiru u određenim razmacima). S berbom se obično započinje u kolovozu i završava prije prvih mrazeva. Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 12-14 t/ha zelenog lišća, što daje od 2-3 t/ha suhog lišća godišnje. Gustoćom sadnje 80 cm x 30 cm (4 b/m2), moguće je prema našim istraživanjima, dobiti oko 1,5 t/ha lišća u jednoj sezoni.

Autor: Doc. dr. sc. Bruno Novak
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Mrax



Pridružen/a: 20. 01. 2013.
Postovi: 6
Lokacija: Josipdol

PostPostano: 20.1.2013. ned. 16:43    Naslov: Citiraj i odgovori

Nabavio sam sjeme stevije iz poljske. Imam negdje 2000 sjemenki.
Čuvam ga već mjesec i pol dana u zamrzivaču. Nadam se da će bit na kraju nešto od njega.
Također sam nabavio kabelski grijač oko 4m za u klijalište i neonsku lampu.
Sad samo čekam da mi limar skroji klijalište jer hoću da bude uredno. Ima li netko savijet na što da pazim.
Održavati ću temperaturu 24-28 stupnjeva i po 18 sati svijetla.
Mislim da prvih nekoliko dana svijetlo mora biti non stop.
Savjeti????

Inače, na poklon sam dobio i sjemenke Goji.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
pkristo



Pridružen/a: 01. 12. 2010.
Postovi: 544
Lokacija: ZG

PostPostano: 21.1.2013. pon. 11:32    Naslov: Citiraj i odgovori

Mrax je napisao/la:
Nabavio sam sjeme stevije iz poljske. Imam negdje 2000 sjemenki...
Inače, na poklon sam dobio i sjemenke Goji.

Nabavio sam i ja iz Poljske. Jako slabo rastu u ovo vrijeme. Mislim da su dani prekratki. Upravo to o čemu pričaš - trebaju puno svjetla. Ne planiram umjetnu rasvjetu nego ću sačekati da se dani produže pa će valjda bolje rasti.
S gojijem je lako! Najprije ih stavi u vodu preko noći pa ćeš lako izvaditi sjemenke. Posadi u crnicu i čekaj. Rastu odlično! Ja sam ih puno presadio vani. Nadam se da će preživjeti zimu. Trebali bi - ipak je to grm koji raste u Sibiru i na Himalaji.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku
Feliks Garden



Pridružen/a: 28. 01. 2015.
Postovi: 8

PostPostano: 28.1.2015. sri. 19:51    Naslov: Ponuda sjemena Stevije Citiraj i odgovori

Mi u ponudi imamo organsko sjeme Stevije.

U gornjim postovima je sve detaljno opisano o njoj tako da ne treba ništa više komentirati Smile
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Ljekovito i začinsko bilje Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan