Zbog svježeg i čistog mirisa lavanda je bila omiljeni dodatak vodicama za kupanje još u rimsko i grčko doba. Ime joj potiče od latinske riječi lavare koja znači "prati". Bila je popularna kao biljka za stelju zbog dugotrajnog mirisa i sposobnosti da otjera kukce. Destilirala se i uporebljavala u kućanstvima, a na ulicama za prikrivanje mirisa. Priča da su proizvođači rukavica iz Grasse, koji su upotrebljavali lavandino ulje za aromatiziranje kože, izbjegli epidemiju kuge, ohrabrila je ljude da lavandu nose neprestano uza se ne bi li se zaštitili. Herbalist Gerald propisivao je da njome trebaju trljati sljepoočoce oni "slaganom migrenom ili "plutajućim mozgom". U pučkoj medicini koristi se kao sredstvo za opuštanje, za pospješivanje teka i za biljne jastuke.
Lavanda voli dobro drenirano tlo i puno sunca. Cvjetne stabljike skupljaju se kada se cvjetovi otvore, a listovi prema potrebi. Ne smije se rezati staro drvo. Lavanda cvate od srpnja do kolovoza.
Koristi se za čaj protiv glavobolje, za smirivanje živaca, protiv nadutosti, vrtoglavice, nesvjestice i lošeg daha. Eterično ulje upotrebljava se kao antiseptik, blagi sedativ ili sredstvo protiv bolova. Pomiješano s osnovnim uljem za upotrebu u aromaterapiji, dobro je sredstvo protiv upale grla, upale kože, reumatičnih bolova, nemira, nesanice i depresije. Koristi se i za potpuri. Eterično ulje se koristi i za opuštanje (ako ne možemo zaspati umiješamo ga u vruću kupku). Lavandu možemo pomiješati s hmeljem i time napuniti jastučić protiv nesanice. Ako smo pod stresom dobro je dvije kapi ulja smiješati sa žlicom vode i utrljati izravno u glavu.
U kulinarstvu se uporebljava za aromatiziranje marmelada ili za pripremanje octa od lavande. Manje količine mogu se umiješati zajedno sa začnskim biljem u mirisna variva. Cvjetovi se mogu kristalizirati.
"Čeznem za kućom u kojoj posteljina miriše na lavandu."
Isaac Walton
malo se zezam... 